PREUSTROJ NA VRLINIZAM
za futurističke organizacije
autor: Talidari

Vrlinizam Udarna dobra vijest: Kapitalizam pao, postkapitalizam uzeo maha. Na pomolu je vrlinizam! Opširnije »

Ovaj je modul nastavak članka o Vrlinizmu    
pa je nužno prvo njega pročitati: Vrlinizam » 

U tom prethodnom članku objasnili smo što su to postkapitalizam i vrlinizam te zašto je prirodno i nužno preustrojiti sve organizacije u skladu s novim društvenim i ekonomskim uređenjem, a ovdje ćemo obrazložiti kako to učiniti i dati neke dodatne razloge.

Predočit ćemo mnoge pojedinosti, no dosta toga ovisi o vrsti organizacije pa nije moguće ovdje pokriti sve verzije. Stoga, sve one koji žele našu konkretniju pomoć kod reorganizacije, molimo da nas kontaktiraju.

Prije nego što se udubite u ovo gradivo, preporučujemo da provjerite treba li vam to uopće. Naime, nije sve za svakoga. Ovo nije za čelnike organizacija koji žele biti medioktritetni, nego samo za one koji žele biti odlični i čak legendarni lideri. U ovoj tabeli navodimo razliku između prosječnih i briljantnih lidera (a ne između dobrih i loših lidera) pa po tome možete uvidjeti u koju skupinu lidera ili čelnika spadate i je li ovo za vas.
Ta je lista izvedena iz onoga što su izjavili ili objavili renomirani lideri i čelnici kao što su legendarni Richard Branson, časopis Forbes, Oksfordska studija i drugi. I podsjećamo da je biti dobar loše jer je to zapreka izvrsnosti. Oni koji su dobri, najčešće nemaju poticaj za to da budu bolji jer im njihov ego govori da su dovoljno dobri.

Dobar lider	Odličan lider
rukovodi autokratski	rukovodi demokratski
cilj: maksimizacija profita	cilj: maksimizacija doprinosa društvu
realističan	vizionar
obziran	suosjećajan
zaposlenici ga poštuju jer ga se boje	zaposlenici ga hvale i vide kao uzor
najpametniji u organizaciji	angažira pametnije od sebe
njegova riječ uvijek mora biti zadnja	odličan slušatelj
mikro menadžment	vrhunski umjetnik u delegiranju posla
nema oko za talente, nego za podobnost	prepoznaje jedinstvene talente članova svog tima
eksploatira radnike	izvlači ono najbolje iz radnike
snižava troškove rada	optimalno vrednuje rad
probitačan - rukovodi se vlastitim probitkom	neprobitačan - rukovodi se probitkom organizacije i cijelog društva
društveno i ekološki odgovoran	društveno i ekološki uzoran
obzirnost prema očuvanju okoliša	proaktivnost prema očuvanju okoliša
snalažljivost	kreativnost
radi "onako kako treba", prema pravilima, “business-as-usual”	pomjera granice izvodljivog na kreativne načine ponekad napušta oprobane putove i otisne se u nešto sasvim novo
igra na sigurno	smatra da tko riskira, profitira
prioritetizira ekonomske vrijednosti	prioritetizira moralne i društvene vrijednosti
smatra da cilj opravdava sredstvo	plemeniti cilj postiže se plemenitim sredstvima
uvodi djelomičnu transparentnost	drži do kompletne transparentnosti
radi veće učinkovitosti potiče rivalstvo	potiče kolaboraciju
potiče statičnost i konzervativnost	potiče inovativnost
koristi uobičajene biznis modele	koristi briljantne biznis modele
oslanja se na status quo i spava na lovorikama	spreman na promjene
smatra da ne treba mijenjati ono što funkcionira	smatra da tko riskira, profitira
visoko obrazovanje i čitanje poslovnih knjiga	spreman na cjeloživotno učenje - redovito usavršavanje
suočava se s kroničnim problemima	suočava se s problemima dok su još u početnoj fazi
okružuje se ljudima koji mogu obaviti sav "prljav posao" umjesto njega	reputaciju gradi na fronti, a ne samo u štabu
relegira - odbacuje probleme koji su njegova dužnost, prebacuje ih ekspertima	delegira - prenosi odgovornosti i autoritet za pojedine poslove i situacije na tim
uglavnom nedostupan i nepristupačan	uglavnom dostupan i pristupačan
dijeli svoju moć	rado dijeli svoju moć
reagira	agira
kritiziranjem ne vrijeđa i ne oslabljuje druge	daje konstruktivne kritike
sluša savjete običnih, lokalno poznatih lidera	sluša samo savjete legendarnih, svjetskih lidera

Ako vas krase osobine iz desnog stupca, onda je ovaj modul podrška za vas.
 

Promjena paradigme

Danas, ako stojite u mjestu, to u stvari znači da idete unatrag.

U jeku postkapitalizma nužno je odbaciti zastarjele kapitalističke vrijednosti i metode poslovanja jer ćete u protivnom završiti kao mnoge organizacije koje su bile i moćnije od vas, a koje su bankrotirale. Kao i kod svih velikih promjena, postoje gubitnici i dobitnici, odnosno oni koji se nisu snašli uslijed promjena i onih koji su dorasli izazovima, agilni i prilagodljivi.

Svi oni koji se ne prilagode, ne moderniziraju i ne razvijaju u skladu s promjenama tržišta, nego se grčevito drže za status quo i za tzv. konzervativne vrijednosti, takvi će, nažalost, stradati ili izvući deblji kraj. Stoga, preporučujemo svim čelnicima da dobro prouče situaciju i promisle što i kako dalje. Tu smo da vam pomognemo u ovoj fenomenalnoj tranziciji, ukazujući na važnost kultiviranja vrlina i potrebu za novom vizijom.

Ukazujemo i na svjetski preporod, početak novog zlatnog doba, prijelaz u novu paradigmu, evolucijski preokret za Zemlju i čovječanstvo. Kao i uvijek u takvim slučajevima, moguće su značajne pretumbacije kako bi se stvorili uvjeti za novo doba, no one imaju i svoj pozitivan karakter. Evolucijom svijesti moguće je uvidjeti suptilna stanja svijesti koja stoje iza raznih političkih i ekonomskih zbivanja.

Pod utjecajem galaktičkih promjena dogodio se važan evolucijski korak u ljudskom razvoju, evolucija ljudske svijesti s novim sustavom vrijednosti. Astronomski gledano, Sunčev sustav i sama Zemlja prolaze kroz određenu frekvencijsku promjenu, što utječe na promjene ljudskih moždanih funkcija, tj. promjene ljudske percepcije, čime izlazi na vidjelo mnogo toga čega dosad nismo bili sasvim svjesni. Sunce izlazi na novom horizontu. Ono sije za sve one koji su se okrenuli novim vrijednostima, dok stara garda, kao dinosauri, nestaje sa svjetske pozornice, jedan po jedan. Više se ne toleriraju nedolične prakse koje su se desetljećima, stoljećima pa i tisućljećima tolerirale.

Čovječanstvo ulazi u novu fazu razvoja, kod ljudi se razvijaju nove sposobnosti, pogotovo kod onih koji su rođeni u ovom mileniju (milenijska generacija) i koji diktiraju tržišna kretanja. Intuitivni konzumenti i zaposlenici nisu podložni manipulacijama i eksploataciji, barem ne u mjeri u kojoj je to bilo moguće dosad, stoga čelnici organizacija obavezno trebaju novu paradigmu.

Učinkovitost informacija

Prije stotinjak godina menadžeri su prvenstveno upravljali tehnologijom ili kapitalom. Početkom 1950-ih, definicija menadžera promijenila se u onog koji je "odgovoran za učinkovitost ljudi". Danas, u postkapitalizmu, definicija je menadžera: onaj koji je "odgovoran za primjenu i učinkovitost znanja". Sutra, u vrlinizmu, definicija će menadžera biti onaj koji je "odgovoran za primjenu i učinkovitost vrlina".

Tehnolozi polažu vrijednost na tehnologiju, ekonomisti na kapital, akademici na znanje, informatičari na informacije, a produhovljeni vizionari na vrline. Ima ih koji polažu vrijednosti i na druge stvari, no nedvojbeno je da čovječanstvo prolazi kroz fazu u kojoj informacije i znanje trenutačno imaju primat i ogromnu moć.

Osim što su informacije važne za razvoj organizacija, one dovode ljude na visoke položaje, ali ih i s njih skidaju (otkazi i zatvorsko kažnjavanje razotkrivenih kapitalističkih zločinaca). Da je moć informacija enormna, upućuje činjenica da najuspješnije organizacije svijeta, kao što su Google, Facebook i Twitter, na njima temelje glavninu svojih prihoda. Informacije upakirane u reklame, vijesti, podatke, članke i knjige imaju veću moć od prirodnih resursa, kao što su zemlja, nafta i zlato.

Informacije imaju moć i onda kad nisu istina ni znanje, čemu svjedoći moć napuhanih reklama i patvorenih vijesti i izvještaja (fake news). Da nemaju moć, korporacije ne bi u njih ulagale milijune.
No, moć i učinkovitost informacija, lažnih ili istinitih, ovisi o povodljivosti naroda, o ljudskom stupnju svijesti. Kako je nedavno napravljen značajan skok ljudske svijesti, informacije su postale manje sredstvo manipulacije, a više oružje za masovno razotkrivanje.

Pomoću informacija sve se više raskrinkavaju razne osobe i organizacije koje su davale oduška svojim manama umjesto da su kultivirale vrline. Korumpirani političari, prevarantski burzovni mešetari, korporacijski špijuni, zataškavači kriminalnih djela, pedofili, seksualni uznemiravači, kršitelji privatnosti podataka i razni drugi bivaju raskrinkani, te čak i kad su neki uspjeli izbjeći ruci zakona, javna sramota bila je dovoljna da ih ruinira.

Time vas upozoravamo da će doći na red kada će biti raskrinkane i mnoge druge neprimjerene i nedolične radnje koje organizacije običavaju prakticirati, a koje su na štetu korisnika i djelatnika. Čak i ako nisu protuzakonite zbog rupa u zakonu, svejedno će biti kažnjene rušenjem reputacije i imidža, što košta više od samih kazni. Izgovori i opravdanja kao što su "pa svi to rade" neće više pomagati jer u novoj paradigmi stvari koje su se tolerirale desetljećima i stoljećima, neće se više tolerirati. Stoga je neophodno preustrojiti poslovanje svoje organizacije prema novim standardima.

Doći će sve više na red i laži i obmane kojima se služe organizacije u svojim marketinškim prezentacijama pa je krajnje vrijeme da preustrojite svoj marketing i cijelu organizaciju u skladu s postkapitalizmom i vrlinizmom. Osviješteni kupci sve više okreću leđa onim tvrtkama koje ih obmanjuju lažnim navodima i sloganima kao što su: krema protiv celulita, šampon koji daje kosi volumen, sprej za kosu za kišne dane, znanstveno dokazano, zajamčeni rezultati, ekološki, potiče imunitet i drugo.

Već su poznati mnogi skandali sramotnih organizacija koji su ih koštali ugleda i milijuna dolara, zbog podmuklih obmana i lažnog prikazivanja kroz oglašavanje. Recimo, Red Bull, Volkswagen, Hyundai, Kellogg, Olay, L'Oréal, Dannon Activia jogurt, Tesco, Skechers tenisice, Pfizer - Listerine, Nutella i mnoge druge samo su neki od mnogobrojnih oglašivača koji su za svoje laži i obmane morali skupo platiti. Naučite na njihovim greškama i prestanite ulagati u marketinško obmanjivanje, već radije uložite u implementiranje vrlina u svoju organizaciju.

Umjesto eksploatacije ljudskih slabosti radi pridobivanja kupaca obmanjivanjem, vrlinističke organizacije igraju na kartu ljudskih vrlina kod oglašavanja. Za razliku od kapitalističkih metoda kojima su se promidžbenim porukama eksploatirale pojedine ljudske mane kao što su strah, brige, pohlepa, požuda, taština, hedonizam i druge, vrlinističke reklamne poruke pobuđuju ljudske vrline, i to ne tako da eksploatiraju vrline koje ljudi već kultiviraju, nego stimuliraju one vrline koje bi trebali kultivirati za svoje i društveno dobro. Vrlinističke reklame ne obmanjuju, već educiraju, ohrabruju i inspiriraju. U sve osviještenijem i informiranijem društvu najučinkovitije su one reklame koje su inspirativne i u duhu vremena.
Ideje za visoko učinkovite reklamne slogane i slike dajemo sponzorima na upit »

U duhu postkapitalizma i prevlasti informacija sve će se više raskrinkavati razne vrste nedjela, prijestupa, nepravilnosti, zloporaba i sličnih podmuklosti pa je preporučljivo da svaka organizacija prestane s bilo kakvim nedoličnim djelovanjem i umjesto toga iskazuje vrline, koje su sve više na cijeni. U postkapitalizmu su dojavljivači (whistleblowers) heroji pa, između ostalih, bivši djelatnici razotkrivaju nedjela raznih organizacija. To će se dogoditi i vama, ako u vašoj organizaciji postoji kultura koja stimulira prijevare, obmane, eksploataciju i bilo koje druge neumjesne prakse. Zato je neophodno da odmah odbacite kapitalističke vrijednosti i prigrlite one vrlinističke.

Produktivnost znanja

U suvremenom svijetu, znanje je primaran resurs. Prirodni, financijski i ljudski resursi nisu više esencijalni resursi. Zemljište, rad i kapital postali su ograničenja; više su obveza nego imovina, pasiva umjesto aktiva.
U svijetu sutrašnjice, vrline će postati primaran resurs. Oni koji već sad imaju uporište u vrlinama, a ne primarno u znanju, informacijama, vještinama, tehnologiji i kapitalu, oni kojima su vrline temelj, a sve ostalo samo građa, takvi prednjače pred drugima i uživaju blagostanju, materijalnom i duhovnom.

Pojedinci vide organizacije kao sredstva za iskorištavanje njihova znanja.
Menadžeri vide znanje kao sredstvo postizanja ciljeva organizacije.

U kapitalizmu je jedno od najvrjednijeg znanja bilo ono o tome kako manipulirati masama ljudi, bilo u političke ili komercijalne svrhe. Korporacije su više ulagale u marketing kojim se upravljalo sviješću masa, nego u razvoj. Marketinški posao je u većini slučajeva bio zavesti javnost, a ne prezentirati ono za što korporacije stvarno stoje i što nude, a kamoli pravi karakter njihovih čelnika.

Ne trebate vi Apple, Apple treba vas.

Znanje o znanosti imidža katapultiralo je mnoge tvrtke sklone manipuliranju u poslovnu stratosferu. No, u novom uređenju, u novoj paradigmi sve će se više raskrinkavati manipulatore, obmanjivače i eksploatatore, ako ih prethodno ne strefi drugi vid karme, stoga treba to prestati i okrenuti se prema vrlinama.

Koliko je znanje stvarno vrijedno, pogotovo u usporedbi s vrlinama govori i činjenica da je Bog istjerao Adama i Evu iz raja zato što su pojeli jabuku s takozvanoga drveta znanja.

U antičko doba jedina funkcija znanja bila je za samospoznaju: intelektualni, moralni i duhovni rast osobe, a usto je služilo za izražavanje, retoriku i logiku. Iako se razni mislioci nisu slagali oko toga što je znanje, slagali su se u tome da ono ne znači sposobnost ni sredstvo. Danas je poimanje znanja drugačije. Danas je znanje sredstvo, instrument, oruđe ili resurs i vrednuje se prema onome što može učiniti. Dakle, fokus je na pragmatičnosti znanja.

Svi ljudi, uključujući djelatnike organizacija, znaju puno više nego što imaju koristi od svog znanja i puno više nego što njihove organizacije imaju koristi od njihova znanja. Jaz između znanja i koristi isti je onaj koji je i između naučiti i djelovati. Znati i primjenjivati znanje u praksi dvije su različite stvari, a to je ponajviše zbog toga što se znanje doživljava kao instrument umjesto kao instrumentarij. Dakle, zbog kompartmentalizacije znanja.

Ljudi koji nemaju koristi od svog znanja imaju običaj klasificirati ili izolirati svoje znanje i zato ga koristiti samo kao informaciju ili samo u jednom segmentu ili par njih, što nije dovoljno. Produktivnost znanja ovisi o tome uzima li ga se samo kao informaciju ili kao znanje. Znanje podrazumijeva djelovanje - činiti u skladu s onim što znamo, a ne jedno znati, drugo činiti.

Recimo, svi znaju da što sijemo, to i žanjemo, no rijetko tko to znanje implementira u svoj život i u svom poslu jer klasificiraju to u kontekst poljoprivrede i religije. Međutim, kad bi prestali reducirati to znanje na jedan ili dva konteksta i koristili to znanje općenito u svim segmentima života, uključujući i u poslu, time bi profitirali i oni i njihova organizacija, kao i cijela zajednica. Čak samo znanje tog jednog jedinog prirodnog zakona kauzaliteta preokrenulo bi sve na bolje, ako prestanete to klasificirati ili ograničavati na puku informaciju.

Kad znate da svi žanjemo ono što sijemo ne samo u polju nego posvuda, onda vam neće pasti na pamet da lažete, varate, kradete, kritizirate ili bilo što drugo ružno činite jer ćete znati da bi u protivnom i vama drugi lagali, varali vas, varali, pokrali, kritizirali i ružno se prema vama odnosili.
Isto tako, ako vam se događaju razne ružne stvari za koje inače krivite druge, kad prigrlite ovo znanje sjetve i žetve, odnosno karme i kauzaliteta, neće vam pasti na pamet da ikoga krivite jer ćete shvatiti da je to zato što ste se i sami ružno ponijeli prema nekomu.

Dakle, da bi znanje imalo koristi i moć, nužno je uzeti ga kao instrumentarij, a ne instrument - koristiti ga u svojoj sveukupnosti, a ne izolirano. To podrazumijeva i odbaciti svoje dvostruke kriterije kojima nešto što znate da je loše, opravdate to kod sebe, dok kod drugih to kritizirate.

	informacije	- značenje
	znanje	- kontekst
	mudrost	- primjena

Ekonomski napredak od devedesetih nadalje zasniva se na povećanju produktivnosti znanja, odnosno radnikovih znanja. Međutim, sve se više znanje pokazuje nestabilnim resursom jer je kratkog vijeka, s obzirom na to da su stalno potrebna nova i bolja znanja pa se prepoznaje potreba za novim, stabilnijim, bezvremenskim resursom, a to su upravo vrline, uključujući mudrost.

Nisu sve vrline produktivne u svakom kontekstu pa treba znati prepoznati koje su vrline neophodne za koji aspekt poslovanja. Recimo, lideri trebaju jedan set vrlina, prodavači drugi, odjel korisničke podrške treći, računovodstvo četvrti itd.
 

Temeljna obilježja preustroja

Najlakše je razumjeti nove poslovne modele i koncepte kad ih se usporedi sa starima pa zato iznosimo usporednu tabelu kapitalističkih i vrlinističkih obilježja. Postkapitalistički su koncepti i modeli umjerenija verzija vrlinističkih pa ih nećemo zasebno navoditi.

Kapitalizam	Vrlinizam
mjerna jedinica uspjeha: novac/profit	mjerna jedinica uspjeha: doprinos društvu
novac: sredstvo bogaćenja, ekonomske, društvene i političke moći	novac: sredstvo razmjene, štednje i akumulacije, kao i velikodušnosti
korporacija se rukovodi vlastitim probitkom, bez obzira na humana i moralna načela	korporacija se rukovodi vrlinama, uzimajući u obzir humana i moralna načela
psihopatski karakter korporacija - socijalno i ekološki neodgovorne institucije	uravnoteženi karakter korporacija - socijalno i ekološki odgovorne institucije
bezobzirna težnja za maksimizacijom profita	maksimizacija vrlina i doprinosa
snižavanje troškova rada	disocijacija plaće i rada
izrabljivanje radnika	zadovoljstvo radnika
primat: materijalni dobici	usklađenost materijalnih i duhovnih dobitaka
dominantan privatni interes	dominantan društveni interes
svrha: profit	svrha: doprinos javnom dobru
profitirati pridonoseći tržišnoj vrijednosti	profitirati pridonoseći društvenoj vrijednosti
afirmacija ekonomskih vrijednosti	afirmacija moralnih i društvenih vrijednosti
cilj opravdava sredstvo	plemeniti cilj postiže se plemenitim sredstvima
oslabljuje demokraciju	jača demokraciju
rukovodstvo: autokracija ili diktatura	rukovodstvo: demokracija
hijerarhija, vertikalna struktura	cikličnost, holarhija, horizontalna struktura
veliki sraz plaća unutar organizacije	svima jednaka plaća po udjelu
osmosatno radno vrijeme	četverosatno radno vrijeme
netransparentnost	transparentnost
konkurencija	kooperacija
ekspanzionizam	usidrenje
korporacija nije odgovorna za humane, društvene ili ekološke posljedice svoga djelovanja	uzimati u obzir socijalne, humane, demografske i ekološke posljedice ekonomskih odluka i djelovanja
neobzirnost prema očuvanju okoliša	obzirnost prema očuvanju okoliša
eksploatacija resursa korištenje neobnovljivih resursa	racionalizacija resursa korištenje obnovljivih prirodnih resursa
neodrživost	održivost

Svaki od navedenih pojmova tema je za sebe, stoga ih ne možemo u jednom članku sve obrazložiti, ali ćemo se dotaći nekih od njih dolje u nastavku.

Usto, klasični poslovni termini munjevitom brzinom izlaze iz mode, i to ne bez razloga, zato je nužno ne samo biti u tijeku, kao inače, nego se uzdići iznad trendova i prigrliti bezvremensko poimanje i djelovanje da bi svaki pojedinac i svaka organizacija mogli ispuniti svoj potencijal i svrhu te tako uživati u blagostanju. Ne radi se o novim izrazima za istu stvar, nego o promjeni paradigme. U doljnjoj tabeli nanizani su pojmovi starog i novog poimanja. Samo upoznavanje s razlikama (čitanje te tabele) povisuje vašu svijest i povećava vašu moć, a kad ih počnete primjenjivati, uvjerit ćete se u tu moć.

Preporučujemo da čitate lijevi stupac i kad primijetite neki pojam koji je ustaljen u vašoj praksi, onda pogledajte u desni stupac, gdje je pojam i poimanje koje biste trebali uvesti u praksu. Ne radi se o suprotnostima kao takvima, tj. ne radi se o drugoj krajnosti, nego o drugoj paradigmi. Mnogi pojmovi nisu svima sasvim jasni, no s vremenom, kako se vaš dnevni prosjek stupnja svijesti bude povisivao, vratite se na čitanje ove tabele pa će vam sve biti jasnije i jasnije.

Preporučujemo da u svojoj organizaciji organizirate brainstorming sjednicu ili radionicu na kojoj biste međusobno razmijenili shvaćanja ovih pojmova i zajedno donijeli zaključke kako ih točno uvesti u vašu organizaciju. Moguće je da nisu svi pojmovi primjenjivi u vašoj organizaciji, no uzmite u obzir da ipak puno više njih vrijedi i kod vas nego što se na prvi pogled čini.

Kapitalizam	Vrlinizam
kontroliranje	dopuštanje
odbijanje	prihvaćanje
dogmatično	autoritativno
preokupirani	svjesni
imati	biti
formalno	civilno
nadmetanje	natjecanje
suprotstavljati	prilagoditi
obmanjivo	diplomatsko
uvjeravanje	obrazovanje
promoviranje	ohrabrivanje
privremeno	vječno
u trendu	bezvremeno
trenutačno	dugoročno
dvosmisleno	etičko
kruto	fleksibilno
regulirano	slobodno
srećković	darovit
uzimanje	davanje
analitički	holistički
pravedno	nepristrano
spletkarsko	genijalno
motivirani	inspirirani
prisiljavati	inspirirati
proračunato	hotimično
prozaično	inventivno
ograničavajuće	oslobađajuće
umjetno	prirodno
pompozno	plemenito
raskošno	plodno
tajno	otvoreno
silno	moćno
ovlaštenost	povlaštenost
željeno	svrhovito
zavisiti	pouzdati
ekskluzivno	selektivno
ambiciozno	uslužno
važno	značajno
impulzivno	spontano
iskorištavati	vrednovati
slavan	pun vrlina

Već sam prestanak korištenja riječi iz lijevog stupca u govoru i pisanju te umjesto toga korištenje onih iz desnog stupca, napravit će stanoviti pomak paradigme i time donijeti određene blagodati.

Što se tiče temeljnih obilježja nove paradigme, odnosno vrlinističkih vrijednosti (naspram kapitalističkih), izdvajamo ove:

“Ne uspijevaju nakane kad nema vijećanja, a ostvaruju se gdje je mnogo savjetnika." - Biblija Izreke, 15:22

U stara vremena, svi velikani, uključujući slavne vladare i čuvene čelnike znamenitih organizacija, imali su svog dvorskog mudraca, i to ne bez razloga. Mudraci su bili ti koji su svojim štićenicima osiguravali moć i uspjeh. Upravo su se pomoću mudraca proslavili i postali besmrtni mnogi legendarni protagonisti povijesti o kojima se i dan danas uči u školama. Njihovi učitelji i savjetnici uvijek su bili u sjeni pa se za većinu i ne zna. Mudraci su siva eminencija i vođeni mudrošću osobno se ne eksponiraju, nego djeluju u pozadini događaja. U mnogim su slučajevima upravo mudraci vladali iz pritaje, dok su njihovi štićenici bili samo ceremonijalne figure, kao recimo kod svih egipatskih faraona. Štićenici mudraca dobivali su ogromnu moć, koju su nažalost mnogi i zloupotrijebili pa takve znamo kao notorne vojskovođe i vladare.

Neki od primjera slavnih ličnosti i njihovih mentora:
Aleksandru Velikom mentor je bio Aristotel, slavni indijski princ Arjuna slušao je Krišnu, engleskom kralju Arthuru mentor je bio mudrac i čarobnjak Merlin, rimski car Marko Aurelije imao je nekoliko mentora Stoika, mentor rimskom caru Gordijanu III. bio je Plotin, rimskom caru Neronu je Seneka bio učitelj i savjetnik prije nego što je car poludio, rimskom državniku Marku Antoniju mentor je bio Julije Cezar, kineski su carevi zapošljavali konfucijanske i taoističke dužnosnike, svi su se indijski kraljevi obavezno redovito konzultirali s mudracima, Galileov mentor bio je Arhimed, Napoleonov je mentor bio Augustin de Robespierre, mentori Mahatme Gandhija bili su Gopal Krishna Gokhale i Dadabhai Naoroji, Majci Terezi mentor je bio svećenik Michael van der Peet, Krishnamurtijeva mentorica bila je mudra Annie Besant (engleska socijalna reformatorica i teozofkinja), a on je bio mentor Deepaku Chopri, Beatlesi i the Beach Boys bili su Maharishijevi učenici, guru Stevea Jobsa bio je zen mudrac Kōbun Chino Otogawa, mentorica od Oprah Winfrey bila je pokojna mudrakinja Maya Angelou, čelniku LinkedIna Jeffu Weineru mentor je filantrop i humanitarac Ray Chambers, filozofi G.I. Gurdjieff i Wayne Dyer bili su mentori mnogim slavnim ljudima, Tony Robbins mentor je mnogim slavnim ljudima... Listi nema kraja.
Lista poslovnih velikana i njihovih mentora »

Osim toga, ne bez razloga, mentorstvo je česta tema filmova u kojima slavni junaci imaju svoje mentore. Junaku "Ratova zvijezda" Luke Skywalkeru mentori su bili Yoda i Obi-Wan Kenobi, a ostali parovi su:  Mr. Miyagi i Karate Kid, Gandalf i Prstenova družina (serija "Gospodar prstenova"), Professor Dumbledore i Harry Potter, Morpheus i Neo ("Matrix") Sean Maguire i Will Hunting, profesor Charles Xavier i X-Men, Antiope i Wonder Woman i mnogi drugi. Mentori u knjigama »

Svaki čelnik organizacije koji želi biti renomiran i nezaboravan, a ne samo bogat, također treba "mudraca" ili mentora uz sebe, pogotovo ako ga osobno ne krasi iznimna  mudrost. Ako Bill Gates i Mark Zuckerberg oduvijek imaju mentore, zašto uopće netko može pomisliti da njemu ne treba mentor? Imati mentora nije luksuz, nego nužda.

	Mentorstvo
	Mentor vrlinolog Informacije za zainteresirane za mentorstvo vrlinologa: Opširnije »

U kapitalističko doba tu su ulogu preuzeli konzultanti, a u vrlinističko doba tu će ulogu preuzeti vrlinolozi. Razlika između konzultanata i vrlinologa sastoji se u tome da su jedni profesionalno kvalificirane osobe, koje uz naplatu pružaju stručne savjete, dok potonji nisu savjetodavci, nego inspirativni mentori koji se služe znanjem koje se ne bazira na informacijama, nego na vrlinama. Vrlinolozi ne vrše utjecaj niti daju savjete jer prepuštaju preuzimanje odgovornosti glavnim akterima. Vrlinolozi inspiriraju kultiviranje vrlina kojima svatko može sam sebi biti najbolji savjetnik.

Budući da se zbog fokusa na znanje i vještine, kao i na tehnologiju, sisteme i druge vrijednosti, u većini organizacija marginaliziralo vrline, nužno je kod svih članova ili djelatnika organizacije aktivirati potrebne vrline kako bi ih oni potom svakodnevno kultivirali i time značajno povećali svoju efektivnost i produktivnost.

Obuku iz vrlina najbolje obavljaju oni koji su za to specijalizirani - vrlinolozi. Formalno obrazovanje ne pruža obuku iz vrlina. Jedina organizacija koja se specijalizirala za obuku vrlina jest naša pa vam stojimo na usluzi.

Nudimo online i offline tečajeve za aktiviranje vrlina pod nazivom "Vrlinologija". Multimedijalna obuka obuhvaća module o kultiviranju vrlina, oslobađanju od mana i slabosti, jačanju određenih vještina i razumijevanju osnova. Njome se postiže sveobuhvatni uspjeh i prosperitet.

Također nudimo obuku vašeg osoblja, onih koji su zaduženi za usavršavanje ljudskih resursa u vašoj organizaciji, za vrlinologe. Kad se jedan ili više djelatnika specijalizira za vrline, moći će se starati za to da vaši djelatnici aktiviraju i kultiviraju one vrline koje su nužne za uspjeh vaše organizacije, kao i za korporativnu kulturu. U ozračju u kojem svi članovi kultiviraju vrline puno je ugodnije raditi i kreirati vrijednosti koje organizaciji i njezinim korisnicima omogućuju razne blagodati. Osnovna obuka za vrlinologe traje par mjeseci, ovisno o tempu koji polaznici sami određuju. No, i prije svršetka studija mogu početi implementirati naučeno u praksi, odnosno prenositi naučeno djelatnicima organizacije, odnosno inspirirati ih za aktiviranje i kultiviranje vrlina.

Upoznajte se sa svakom stavkom na ovim linkovima:

Opširnije o tečaju "Vrlinologija" »

Poziv za e-studij za vrlinologe »

Pogodnosti za poduzeća »

Kod neprofitnih organizacija, neprofitno nije isto što i bez profita, već se radi o organizacijama kojima profit nije svrha postojanja i poslovanja. Moguće je ostvariti više profita u neprofitnoj nego u profitnoj organizaciji.

Prijelaz u novu paradigmu podrazumijeva preusmjerenje fokusa s profita na vrijednost. Pod time se misli na društvenu, a ne tržišnu vrijednost. U novoj paradigmi mjerna jedinica uspjeha nije novac ili profit, nego je to nešto drugo, doprinos društvu.

Kvaliteta važnija od kvantitete
Ono što čini svaku organizaciju jesu njezini ljudi, a svaki čovjek ima svoju svrhu u životu, koja nema veze s novcem. Kao što ljudi nisu stvoreni da bi zarađivali, tako ni organizacije nisu stvorene da bi zarađivale, već da bi zajedničkim snagama pružale ili kreirale neku vrijednost društvu, za što im se ono revanšira novcem. Organizacije profitiraju od toga da pružaju neku vrijednost društvu, a ne od toga da obmanjuju javnost marketinškim trikovima ili da preferiraju kvantitetu na račun kvalitete.

Svaka organizacija ima neku svoju višu svrhu. One organizacije koje su osnovane samo zato da bi donosile profit njihovim vlasnicima ili dioničarima, jedna po jedna polako propadaju jer u novoj društvenoj paradigmi takve organizacije ne mogu opstati.

Ljudi se sve više priklanjaju organizacijama koje stoje za nešto, a okreću leđa onim organizacijama koje im samo žele uzeti lovu. Sve više ljudi osjeća kad se radi o proizvodima ili uslugama koje pružaju korporacije čiji je glavni interes zarada. A znamo da se ljudi povode za svojim osjećajima. Stoga često i nesvjesno sve više ljudi odbija kupovati od onih čije su namjere čisto zarađivanje na potrošačima. Čak i ako se sami potrošači mogu njima okoristiti, radije će koristiti konkurenciju, pa makar i morali platiti više za istu stvar.

Promjena fokusa s profita na vrijednosti i vrline podrazumijeva promjene odnosa prema korisnicima, ali i prema kvaliteti. Ne radi se o pukoj promjeni marketinške poruke jer ljudi nisu povodljivi kao prije. Vrlo će brzo shvatiti o čemu se radi jer će na terenu uvidjeti i osjetiti da je sve po starom. Moderne, postkapitalističke i vrlinističke organizacije ne računaju na to da je narod lako obmanuti blještavim dizajnom i sloganima, nego se temelje na vrlinama i njima pridobijaju korisnike.

Kada vrline pršte na sve strane, da se tako izrazimo, ta pozitivna energija postaje kao dinamo koji daje snagu i generira potentnu struju. Time se otvaraju novi horizonti, nove mogućnosti koje je nemoguće predvidjeti, a koje su u svakom slučaju pozitivne.

Dakle, radi se o tome da svi djelatnici poduzeća trebaju iskazivati vrline u odnosima s javnošću, ali i među sobom. Od samih prodavača i službe za korisnike do svih drugih. I oni čiji posao ne zahtjeva nikakav odnos s kupcima, uvelike utječu na renome organizacije svojim privatnim izjašnjavanjima. U krugovima svojih obitelji, prijatelja i poznanika izražavaju svoje vrline kao i svoje osjećaje prema svojoj organizaciji, što utječe na potrošačke odluke njihova privatnog okruženja. Njihov djelokrug tim je veći ako su aktivni na društvenim mrežama na kojima šire dobar ili loš glas o svojoj organizaciji, direktno ili indirektno.

Vrlo često događa se da zaposlenici neke organizacije izvan posla ružno govore o svojim šefovima i općenito o svojoj organizaciji i njezinim proizvodima ili uslugama te time utječu na podsvijest svojih privatnih sugovornika koji potom nisu naklonjeni koristiti proizvode ili usluge dotične organizacije. I ne samo to, njihovi sugovornici šire svoju nenaklonjenost dalje i na svoje poznanike pa je tako lančana reakcija još veća nego od onih djelatnika koji direktno rade s mušterijama organizacije.

Prema tome, nije dovoljno poraditi na promjeni paradigme samo u nekim odjelima organizacije, nego apsolutno svi članovi/djelatnici organizacije trebaju biti upoznati i sudjelovati u vrliniziranju.

	Edukacija
	Postanite certificirani vrlinolog Specijalističko usavršavanje voditelja kadrovske službe, suradnika u odjelu upravljanja ljudskim potencijalima i drugih: Poziv za prijave za Master program e-studija za vrlinologe »

Preokret s težnje za maksimizacijom profita na maksimizaciju vrlina i vrijednosti (doprinosa) moguće je napraviti na više načina, a onaj koji mi smatramo najučinkovitijim je uvođenje vrlinologije u organizaciju i zapošljavanje vrlinologa, koji bi se starao za održavanje korporacijske kulture u skladu s vrlinističkim vrijednostima.

Naravno, nije nužno angažirati vrlinologe i sprovoditi vrlinologiju, ali je nužno da netko u organizaciji aktivira potrebne vrline kod svojih djelatnika i da se stara da se one i dalje kultiviraju. Budući da se radi o sasvim novom odnosu prema radu, djelatnici neće znati što i kako pa ih je potrebno educirati i inspirirati. Iako su vrline svima urođene pa ih ne trebaju "naučiti" ili bilo kako drugačije pribaviti, ipak trebaju podršku da bi ih aktivirali i uopće promijenili svoj odnos prema poslu i ljudima.

Time se totalno mijenja imidž organizacije na bolje. Obično imidž kreiraju i za njega staraju skupocjeni brend menadžeri, stratezi i konzultanti, tvrtke specijalizirane za stratešku komunikaciju i spin doktori (stručnjaci za manipuliranje medijima) metodama kontrole uma, propagandama i medijskim zavaravanjem masa. Ovakva vrsta kreiranja imidža je prevarantska u mnogim slučajevima ili barem djelomično obmanjujuća, što ne priliči organizacijama i njezinim ljudima koji drže do iskrenosti i drugih vrlina. A nije ni potrebno čim se uvede vrlinologija, odnosno čim vrline postanu motor organizacijskog poslovanja.

Kako bi marketinški odjel i drugi zaduženi za imidž i brend organizacije mogli bez obmana prenositi poruke javnosti, koje izražavaju stvarni identitet organizacije, nužno je iz korijena promijeniti odnose prema poslovanju i ljudima (i korisnicima i kolegama) unutar cijele organizacije.

Obilje

Za razliku od kapitalističkog uređenja, u novom uređenju tržišta nisu formirana na principu oskudice robe, nego se sve više kreiraju tržišta dinamične, obilne robe - informatičkih dobara. Dinamo postkapitalizma i vrlinizma sve je veći svijet izobilja u kojem uobičajena pravila kapitalizma više ne vrijede. Informatička se dobra mogu besplatno unedogled replicirati i dijeliti pa je nužno da moderne organizacije to iskoriste umjesto da im to našteti. Zahvaljujući digitalnoj revoluciji, knjige, časopisi, novine, glazba, filmovi, softveri, tečajevi, edukacija, igre, zabava i sve više toga je besplatno ili dostupno u bescjenje pa sve manje smisla ima to prodavati, odnosno zasnivati svoju financijsku konstrukciju na prihodima od informatičkih dobara.

Teško je odrediti cijene za informatička dobra jer ona nisu oskudna. Folirati umjetnu oskudicu, hitnost i tzv. akcijske cijene sve je manje isplativo jer sve svjesniji ljudi mogu takvo što prozrijeti i zamjeriti folirantima. Zavaravanja kao što su "Dostupno samo za prvih 500 kupaca, zato uplatite to još danas" ili "Dostupno samo do petka" ili "Popust vrijedi samo još danas" ili "Požurite se, nabavite si to prije nego ovi ili oni to zabrane" nije efikasno na duge staze u sve osviještenijem društvu, koje zna da takve tvrdnje u stvari znače nešto kao "Brzo, kupite od nas prije nego što to postane besplatno zbog piraterije" ili da se radi o eksploataciji ljudskih slabosti (pohlepa, ovisnost, strah da nešto ne propuste, hedonizam, nesigurnost i dr.).

Čak i ako takvi mamci pospješuju prodaju, činjenica da se time ljude manipulira da kupe nešto što inače ne bi jer im ne treba, ukazuje da se radi o obmanjivanju, manipuliranju i mamljenju pa je sramotno takvo što prakticirati. Evolucijom ljudske svijesti sve se manje uvažavaju nedolične prakse kao što je eksploatiranje ljudskih slabosti. Smisao postojanja proizvoda i usluga i misija njihovih ponuđača nije da manipuliraju i eksploatiraju druge radi vlastite dobiti pa je besmiseno uvaljivati ljudima ono što im u stvari ne treba.

Umjesto toga, informatička dobra treba poklanjati i time pridobivati korisnike u svoj "tabor". Organizacije koje svojim korisnicima stalno nešto poklanjaju u poziciji su iskoristiti svoju ulogu dobročinitelja u razne svrhe, uključujući i komercijalne. Načini na koje se dobrotvorne tvrtke financiraju su mnogostruki, a uključuju oglašavanje, fundraising (donacije, dobrotvorne priredbe, sponzorstva, bespovratna sredstva itd.), prodaju premiuma, informacijsko posredništvo, članarine itd.

Razlikujemo humanitarne i drobrotvorne organizacije pa u potonje spadaju i sve one koje čine dobro svojim korisnicima pružajući besplatne ili sasvim pristupačne proizvode i usluge, kao što su Google, Facebook, Twitter, Wikipedia, LinkedIn, Quora, Wordpress, Skype, Instagram, Mozilla i mnoge druge.

Većina takvih organizacija financira se oglašavanjem, tj. prodajom oglasnog prostora, no sa sve većom upotrebom blokatora oglasa kao što je Adblocker, na taj se izvor prihoda sve manje mogu osloniti organizacije koje nemaju multimilijunsku publiku. Mnoge organizacije nastoje doskočiti tomu tako da ne dopuštaju pristup svom sadržaju prije nego što posjetitelji uklone Adblocker. Međutim i to nije rješenje jer je dosjetljivost javnosti uvijek snažnija pa tako se do njihova sadržaja ipak može doći uz aktiviran Adblocker tako da se u Google tražilici klikne na malu strelicu pored linka i potom na "cached" čime se dospije na skrivenu verziju tog sadržaja.

Budući da korisnici ne vole reklame, bolje je zaobići oglašavanje kao glavni model financiranja organizacije, što je sasvim lako jer postoje brojni drugi izvori prihoda.

Izvori prihoda neprofitnih i neprofiterskih organizacija

Informacijski posrednici/brokeri - recimo, većina prihoda dobrotvorne organizacije LinkedIn dolazi od informacijskog posredništva - od prodaje pristupa informacijama o svojim članovima regrutorima i profesionalnim prodavačima.

Donacije su glavni izvor prihoda organizacijama kao što su Wikipedia i humanitarne organizacije.

Freemium model financiranja je kod online biznisa najzastupljeniji nakon oglašavanja, a podrazumijeva ponudu osnovnog besplatnog proizvoda što većem broju ljudi, no zadržati premijske značajke isključivo za platiše. Recimo, Dropbox nudi 2 GB besplatne pohrane podataka u njihovu oblaku, a tko želi više prostora, mora platiti.

Licenciranje, odnosno prodaja licencija također je jedan od modela financiranja organizacije. Time se prodaju odobrenja pojedincima i organizacijama da u svom okruženju u komercijalne svrhe koriste proizvode i usluge davatelja licencije. Recimo, Microsoft i Adobe prodaju licencije, kao i mi onima koji zarađuju na nama kao vrlinolozi.

Također je financiranje moguće kroz ponudu informatičkih, online dobara u offline formatu. Recimo, intelektualno vlasništvo može se naplatiti savjetodavnim uslugama i putem održavanja predavanja, radionica i sličnog. Čelnici organizacija mogu se profilirati kao autoriteti ili eksperti u nekom području time što se njihova informatička dobra populariziraju besplatnom distribucijom. To im omogućuje prodaju karata za javne nastupe.
Recimo, pjevač Ed Sheeran, koji je u 2018. osvojio nagradu kao globalno najuspješniji britanski izvođač, izjavio je da ne samo da nema ništa protiv što se njegove pjesme "kradu", nego mu je i drago jer to doprinosi njegovoj popularizaciji. Rekao je da upravo tomu može zahvaliti što su njegovi stadionski nastupi rasprodani. Spomenimo i ljude kao što su Gregg Braden i David Icke koji također enormno zarađuju na svojim nastupima zahvaljujući besplatnoj distribuciji njihovih informacijskih dobara (intelektualnog vlasništva).

Jedan od modela povećanja prihoda je smanjivanje troškova na korištenje prostora kao što su uredi, dućani i skladište, time da se većina toga prebaci u virtualni svijet interneta. Prije su ljudi s posla obavljali privatne stvari, što je predstavljalo trošak organizacijama, a sad se to sve više preokreće pa ljudi od kuće obavljaju poslove, što organizacijama uštedi mnogo sredstava. A kako je online kupovanje sve zastupljenije, troškovi na dućane mogu se uvelike smanjiti, kao i na skladišta. Online prodaja omogućuje prodavačima uklanjanje skladišta i pripadajućih troškova jer se pošiljke mogu vršiti direktno od dobavljača.

Nastavak dostupan VIP članovima »