Vrline

Vrline obrađujemo unutar e-tečaja "Vrlinologija", "Životna škola za mlade", e-programa "Blagostanje" i projekta Čarobno drvo »

Preskoči tekst o vrlinama i skoči na Vrlinopediju »

Ako ti je draže, pogledaj ovaj prilog u video formatu »

Za sreću i uspjeh u životu, za potpuno blagostanje, uz znanje i vještine potrebne su nam i vrline.

Moralni odgoj i obrazovanje uglavnom dobivamo kroz kućni odgoj i crkvu. Na satovima vjeronauka i etike također dobivamo znanja o vrednotama vrlina.
No, jedno je znati, a drugo je ponašati se u skladu sa znanjem. Vrline su nam urođene pa se one ne stječu, već kultiviraju kroz iskustva i kroz uvjerenje u njihovu ključnu ulogu u ostvarenju osobne sreće i uspjeha.

Najljepša stvar o vrlinama jest ta da njih ne trebamo učiti i mučiti se da ih usvojimo, zato što smo s njima rođeni, baš kao i sa svim organima. Sve vrline već imamo i znamo sve što treba znati o njima – da služe dobru i napretku. Jedino što trebamo je uvjeriti se u njihovu vrijednost i moć te ih aktivirati i kultivirati.

Filozofski gledano, vrlina je sposobnost duše da djeluje na odgovarajući način u svakoj situaciji.
Službene definicije vrlina su:

  • Vrlina je odlika koja krasi koga, lijepo svojstvo, poželjna crta karaktera; dobra strana, dobro svojstvo, prednost
  • Vrlina je moralna izvrsnost osobe
  • Vrline su psihološke i bihevioralne karakteristike koje vode osobu prema integrativnim i pozitivnim, pa čak i plemenitim, svrhama za sebe i cijeli svijet
  • Vrlina je narav dobre prosudbe, osjećaja i djelovanja, izvrsnost karaktera koja ima osobne i građanske dimenzije
  • Vrlina je afektivna i kognitivna narav orijentirana prema zamisli dobrog života ili blagostanja
  • Vrline su esencijalne i povoljne značajke živih bića, koje određuju njihov karakter

Usto, vrline su naš štit protiv tuđeg ogovaranja. Barem teoretski.
Još jedna "službena" definicija: Vrlina je kada nam netko da zadnji komad svoje omiljene čokolade. Pa čak i kad je na dijeti.

Kad govorimo o vrlinama, ne mislimo na samo par njih kao što su moralnost, plemenitost, dobrota i poštenje, kao što ih mnogi tako reduciraju, nego mislimo na sve njih. Toliko ih je da ih ne možemo sve sad nabrojati pa ćemo navesti samo neke koje obrađujemo programom vrlinologije: ljubav, samilost, suosjećajnost, zahvalnost, velikodušnost, odgovornost, autentičnost, poduzetnost, samoinicijativnost, proaktivnost, snalažljivost, fleksibilnost, samodiscipliniranost, samokontrola, marljivost, hrabrost, velikodušnost, radost, entuzijastičnost, optimističnost, ustrajnost, upornost, predanost, odlučnost, izdržljivost, nepokolebljivost, dosljednost, otpornost, strpljivost, vjera (nereligiozna), vjerodostojnost, povjerenje, pouzdanost, samopouzdanost, integritet, poštenje, iskrenost, čast, pravednost, mudrost, kreativnost, maštovitost, poniznost, skromnost, umjerenost, radoznalost, otvorenost, ljubaznost, unutarnji mir i druge.

Na prvi pogled, mnogi ljudi mogu pomisliti da su neke od spomenutih vrlina prije emocije, stanja uma i sposobnosti. Postoje i drugi sinonimi za vrline kao što su kvalitete, odlike, prednosti, svojstva, atributi itd. Sve su to valjane oznake. Stoga, da se ne bismo izgubili u terminologiji i tumačenjima, kao stručnjaci za vrline koji svoje živote posvećuju težnji za vrlinama, prvo želimo razjasniti eventualne nesporazume.

Vrline objedinjuju psihički (mentalni i emotivni), fizički i duhovni aspekt. Za razliku od mentalnih stavova, emocija i djela, uz psihofiziološku komponentu, vrline uključuju i onu duhovnu koja igra i najveću ulogu. Stoga su vrline više od pukih emocija, osjećaja, stanja uma, sposobnosti i djela jer njih sve objedinjuju i čak ih umnožavaju s obzirom na to da je, kao što znaš, cjelina više od zbroja njezinih dijelova.

Drugim riječima, kada se bilo koji od prethodno nabrojanih modaliteta svijesti ne doživljava samo na jednoj razini, nego na svim razinama ljudskog bića, tada su to vrline. Međutim, kad ti glava govori jedno, a srce drugo, i još k tomu djeluješ treće, što znači da se tvoje glavne značajke međusobno suprotstavljaju, taj nesklad, raskol i konflikt očito ne može nikako biti vrlina.

Na primjer, ako osjećaš ljubav prema nekomu, ali imaš sumnje i rezervacije prema toj osobi, i još k tomu ga/je kritiziraš ili imaš ljubomorne ispade, ta emocionalna ljubav nije vrlina. Tvoja ljubav nije vrlina ako samo osjećaš ljubav, ali je ne iskazuješ. U tom je slučaju tvoja ljubav samo emocija. Ne čudi onda da takva ljubav boli. Slično, mnogi ljudi vole u mislima svoj posao, ili svoju djecu, ali njihovu ljubav nitko ne primjećuje jer je ne iskazuju, čak je ni sami ne osjećaju dovoljno često, što znači da vole samo u teoriji, a ne u praksi. Ni u tom slučaju to nije vrlina, nego samo mentalno stanje. Kad nečija ljubav zaglavi na nekoj razini (bilo u glavi, srcu ili riječima), onda to nije vrlina jer vrlina predstavlja uniju i sklad svih razina tvog bića s naglaskom na pozitivnost.

Vrline nisu uvijek ono što se čine, nisu ono čime se često smatraju. Većina ljudi shvaća vrline kao ekstremne kvalitete, što je neispravno. Na primjer, smatramo nekog kao osobu punu ljubavi jedino ako iskazuje ljubav na krajnje pozitivan način, kao što su geste i riječi pune ljubavi. Međutim, kada netko napravi nešto što nam se ne sviđa ili nas kazni, odmah pomislimo da nas ta osoba ne voli i da nije puna ljubavi. Kada neki roditelj ne dopušta svojem djetetu da ide van ili ga sili da uči umjesto da se igra ili ga čak kazni, pomišlja li itko da takav roditelj ne voli svoje dijete? Roditelji to uglavnom čine iz ljubavi. Iako se djeca s time ne slažu i to ne razumiju, ipak je i to izraz ljubavi.

Dakle, kako definirati vrlinu tako da njezina vrijednost bude neprikosnovena i svima sasvim jasna? Ako je definiramo isto kao rječnici, leksikoni i enciklopedije, onda to neće biti dovoljno, odnosno neće dati pravu sliku vrlina. Vrlina je puno više od moralne izvrsnosti osobe,  odlike koja krasi koga, lijepog svojstva, poželjne crte karaktera, dobre strane, dobrog svojstva, prednosti, kreposti i sposobnosti umnog djelovanja u skladu s najvišim ljudskim i božanskim normama, kao što to piše u rječnicima i Wikipediji.

Prema Aristotelu, svrha je ljudskog djelovanja život u skladu s vrlinom (ili vrlinama).
Prema stoicima, vrlina je jedino bezuvjetno dobro.
U Kršćanstvu je primarna vrlina pokornost Božjoj volji.
 

Riječ „vrlina“ u engleskom jeziku (virtue) preuzeta je iz latinskog jezika, od riječi „virtus“ koja sadrži konotacije časti, nečeg vrijednog poštovanja i građanske dužnosti, ali u današnja su vremena vrline širok pojam koji obuhvaća čitav niz odlika, pa su tako i njegove konotacije šire.
Wikipedija definira vrlinu kao moralnu izvrsnost osobe, između ostalog, što je reducira na moralnost, međutim postoje mnoge vrline koje nemaju nikakve veze s tim, kao što su mir, radost, vjera, nada, optimističnost, strpljivost, samopouzdanost, ustrajnost, hrabrost i mnoge druge.

Te su definicije sve istinite, ali iz njih ne saznajemo cijelu istinu. Da bismo otkrili cijelu istinu, trebamo pustiti lingvistiku i okrenuti se filozofiji, religiji, duhovnosti, ekonomiji i ostalim područjima.

Po nama je vrlina ono što dobivamo kada neku pozitivnu emociju ili stanje uma uzdignemo izvan tih okvira i dopustimo im da budu nešto više, da ne budu nešto što činimo, mislimo ili osjećamo, već nešto što jesmo. Vrline su način bivanja u svijetu. One su konstruktivni modaliteti svijesti koji konstruiraju povoljne karakterne osobine i stvaraju pozitivne učinke.

Vrline su ljudske izvrsnosti, vrsnoće koje igraju ključnu ulogu u čovjekovom pozitivnom životnom tijeku i u kvaliteti civilnog društva. Vrline pridonose ljudskom napretku i blagostanju, međutim, one nisu samo sredstvo za postizanje cilja.
Što je najvažnije znati o vrlinama jest to da su one ključni faktori za uspjeh, za ispunjen i sretan život, te da se izražavaju kao zlatna sredina između dviju ekstremnih osobina.
Vrline nisu ničija suprotnost, kao na primjer, nisu suprotno od mane, baš kao što nisu ni ekstrem ničega.

Prema tome, vrlinu možemo pomno definirati ovako: konstruktivni modalitet svijesti koji objedinjuje i usklađuje psihičku, fizičku i duhovnu dimenziju ljudskog bića te je neizostavni instrument blagostanja.

Vrlinologija je, po tome, transformirajući nauk koji omogućava aktiviranje i njegovanje vrlina kojima se objedinjuje i usklađuje mentalna, emotivna, fizička i duhovna dimenzija ljudskog bića i podiže svijest s ciljem uspostavljanja potpunog i trajnog blagostanja (od osobnog k društvenom).

Kada nekoj misli pridružiš ekvivalentnu emociju, onda stječeš uvjerenje, a kada nekoj misli pridružiš emociju i ponašanje, onda gajiš vrlinu ili manu, ovisno o tome je li to troje pozitivno ili negativno.

Postoje samo tri vrste ljudi na svijetu. Oni koji znaju računati i oni koji ne znaju.

Moć broja tri

Moć vrlina leži u moći broja tri, između ostalog. Usklađivanjem triju dimenzija svojeg bića: mentalne, emocionalne i fizičke (podudaranjem svog uma, duha i tijela, tj. onoga što misliš, osjećaš i činiš), stječeš konstruktivnu moć trojke (recimo, za ostvarivanje svojih ciljeva).

Nažalost, većina ljudi jedno misli, a drugo čini ili osjeća pa tom kontradikcijom i nedosljednošću umanjuje svoju moć. No, kad uskladiš to troje, dakle kad staviš u pogon i homogeno usmjeriš svoje vrle misli, emocije i djela, onda se ti aspekti tvojeg bića uzajamno nadopunjuju i osnažuju, dajući ti moć da svoje misli materijaliziraš, da svoje snove pretvoriš u javu.

Tvoj uspjeh na svim nivoima i u bilo čemu ovisi o tvojoj sposobnosti da iskoristiš ovo trojstvo, da izgradiš čvrstu koherentnost ovih triju aspekata tvojeg bića u svim svojim okruženjima kao što su obitelj, tim, prijatelji, stranka, itd. Tu je i trojstvo znanja, vještina i vrlina koje nam daje moć stvaranja idealne stvarnosti.

Suština broja tri jest kreativna moć. Tri je najmanji broj elemenata potrebnih za stvaranje obrasca. Da bismo stvorili neki oblik, trebaju nam najmanje tri točke (trokut). A trokut bez broja tri samo je kut, zar ne? Broj tri je poznat kao broj za stvaranje, formiranje, transformaciju, rast i napredak, što su upravo efekti vrlina.

Vrline stvaraju rezultate i napredak objedinjujući tri dimenzije bića (mentalnu, emocionalnu i fizičku), tri stupa uspjeha (znanje, vještine i vrline) i tri norme (vrliniziranje, zlatna sredina i zlatno pravilo). Te tri trijade čine eneagram vrlinologije, što je alat za podizanje svijesti ili vrliniziranje.

Broj tri označava ono što je čvrsto, stvarno, istinito, supstancijalno, potpuno i cjelovito. Prema latinskoj frazi "omne trium perfectum", sve što je u troje jest savršeno. To također potvrđuje moć broja tri.

Moć broja tri je toliko važna da smo mu posvetili zasebni članak u kojem također objašnjavamo i broj pi te vezu s vrlinama: Moć broja tri i pi »

Latentna moć vrlina nije uvijek vidljiva prostim okom jer je suptilna, dubinska i neizmjerljiva. Ako te zanimaju samo površni, glasni, veliki i brzi formati, onda je moguće da preferiraš druga sredstva uspjeha i tako okrećeš leđa ovom svom prirodnom imetku. Međutim, vrijeme je da preispitaš svoje vrijednosti provjeravanjem kako tvoj trenutni sustav vrijednosti funkcionira za tebe? Je li ti tvoj set vrijednosti povezanih s uspjehom (poput eksternog znanja, obrazovanja, tehnologije, novca, itd.) pomogao da stvoriš idealan život? Ako nije, onda je vrijeme za promjenu paradigme; vrijeme je da upregneš moći brojeva pi i phi, koje su inherentne u tvojim urođenim vrlinama. Uskoro ćeš se upoznati s moći broja phi, zato čitaj dalje.

U kontekstu vrlina, u praktičnom smislu to znači da da bismo iskoristili moć broja tri i vrlina te tako oslobodili svoj neograničeni potencijal, trebamo upotrijebiti i spojiti tri sile u sebi: mentalnu, emocionalnu i fizičku, kombinirati vrline sa znanjem i vještinama, kao i sintetizirati ili neutralizirati pozitivne i negativne energije (vrlina je zlatna sredina između dviju krajnosti).

Jedinstvo trojstva ujedno predstavlja i nadilaženje dualnosti te je puno moćnije od svih oblika razjedinjavanja, nejedinstva i nesklada. Broj tri je dinamička sila jer mobilizira, tako da se svako trojstvo prvenstveno odnosi na proces za progres. Trojstvo obuhvaća paradigmu promjene i transformacije. Tri je glavni broj za manifestiranje, što se ogleda u našem svijetu koji se manifestira u tri prostorne dimenzije (3D – širina, dubina i visina) i tri vremenske dimenzije (prošlost, sadašnjost, budućnost). Da bi se tvoje energije mogle manifestirati ili materijalizirati, potrebna ti je moć trojke, to jest moć vrlina jer one objedinjuju tri dimenzije tvojeg bića (mentalnu, emocionalnu i fizičku).

Vrijednost broja tri je i u tome što spaja suprotnosti i tako stvara cjelinu, što omogućuje progres. Ta (treća) točka između dviju suprotnosti, tzv. zlatna sredina, omogućava pristup neograničenom potencijalu.

Zlatna sredina primijenjena na estetiku, umjetnost, arhitekturu, matematiku i geometriju naziva se zlatni rez i predstavlja se grčkim slovom phi (φ) koje ima vrijednost 1,618... Euklid i renesansni umjetnici nazivali su to "božanskom proporcijom". Suština broja phi, kao i broja dva, jest sklad ili proporcija, zbog čega je phi važan u odnosima, estetici (umjetnost, arhitektura i dizajn) i životu općenito.

Mnogi misle da su vrline izrazito pozitivne osobine, no radi se o neutralnim osobinama. Kao što ćemo sada objasniti, vrline se izražavaju kao zlatna sredina između dviju suprotnih osobina, a ne kao ekstremno pozitivne osobine, kao što to neki misle.

Rubrike

Kutak za

Ostalo

Pokrovitelji

Najčitanije vrline

Naša TOP ponuda!
vertikalni baner
E-tečaj
Životna škola za mlade
Inovativni, multimedijalni online tečaj za mlade za ostvarenje sreće i uspjeha u životu. Želite svojoj djeci omogućiti bolje uvjete za život? Pošaljite ih u virtualnu Životnu školu, gdje će osnažiti svoje vrline, svladati mnoge vještine, usvojiti zdrave navike i razviti svoju financijsku i emocionalnu inteligenciju.  Opširnije »
 
Akcija
čarobno drvo
Čarobno drvo
Pozivamo vas da sudjelujete u ovoj akciji u kojoj svaki mjesec zajedno jačamo razne vrline, svladavamo pojedine mane i usvajamo korisne vještine.
Opširnije »

 

 

 

 

 

"Vrlina nije znati, nego činiti."
- Japanska poslovica
"Uređivanje svog života prema vrlinama donosi sreću."
"Ordering one’s life around virtues brings happiness."
- Aristotel

"Što se mene tiče, draži mi je tihi porok nego razmetljiva vrlina."

- Albert Einstein
 

Vrline su zlatna sredina
Vrlina nije suprotno od mane jer ako se vrlinu otjera u njezinu krajnost, ako se njome razmećemo, ona prestaje biti vrlinom i postaje biti mana. Stari grčki filozof Aristotel, koji je bio veliki zagovornik vrlina kao sredstva za sreću, definirao je vrlinu kao točku između manjka i viška neke osobine, odnosno kao sredinu između dvije krajnosti. I manjak i višak vrline su mane.

Na primjer, velikodušnost je vrlina između dvije krajnosti: škrtosti i rasipnosti, hrabrost je vrlina između kukavištvoa i nesmotrenosti; samopouzdanost je vrlina između samoomalovažavanja i taštine. Daljnji primjeri su: slabost - snaga - grubost; nepovjerenje - povjerenje - lakovjernost; inferiornost - skromnost i dostojanstvo - oholost; zabrinutost - zadovoljstvo - samozadovoljstvo. Više primjera »

Naprimjer, vrlina hrabrosti ne znači suprotno od bojažljivosti niti označava neustrašivost, nego je to zlatna sredina između te dvije krajnosti. Ne moramo biti bez straha da bismo bili hrabri. Hrabrost znači ne prepustiti se strahovima, suočiti se s njima i spoznati da je nešto drugo važnije od straha. Možda je to nešto kakva plemenita namjera ili velebni cilj ili dobrobit tvoje obitelji ili takvo što. Kaže se da su nam u strahu velike oči, ali nam je zato u hrabrosti veliko srce!

"Poroci su ponekad samo vrline s kojima se pretjeruje!" - Charles Dickens

Trebamo, međutim, napomenuti da čin vrline nije naprosto središnja vrijednost između dvije krajnosti. Najblagorodniji izraz neke vrline ne počiva u točnoj sredini između ekstrema, nego u tzv. zlatnoj sredini, koja je nešto bliža jednoj krajnosti (onoj pozitivnijoj) nego drugoj.

Prema Aristotelu, vrlina je izvrsnost u bivanju ljudsko biće. Ne radi se o tome da budemo sveci, nego da budemo uravnotežene osobe. Tvrdio je da se vrlina postiže održavanjem zlatne sredine, što podrazumijeva odgovarajući balans između dva ekstrema.

U kineskoj je filozofiji sličan koncept, tzv. Doktrina sredine, koja potječe od Konfucija koji je naučavao da je višak slično manjku, zagovarajući umjerenost naspram prekomjernosti i tvrdeći da je vrlina sredina između krajnosti.
Budistička filozofija također ima sličan koncept koji nazivaju Srednji put.
Grčki filozof Sokrat govorio je da sve što na ovaj ili onaj način ne posjeduje mjeru prirodnih proporcija nužno će pokvariti svoj sastav i sebe.
Katolički filozof Toma Akvinski u svojoj "Teološkoj sumi" isticao je da je kršćanska moralnost konzistentna sa zlatnom sredinom. Njegove riječi: „… evidentno je da moralna vrlina ogleda zlatnu sredinu.“
Citat iz Biblije (Propovjednik, 7:16): Ne budi prepravedan i ne budi premudar; zašto da se uništavaš?
Islam također zagovara sredinu. Muhamed je rekao da je najbolji izbor onaj u sredini. U Kuranu se veličaju ravnoteža i umjerenost.

"Poroci su ponekad samo vrline koje dotjeramo u krajnost."
- Charles Dickens
 

Jednostavno rečeno, čuveni filozofi i mudraci tvrde da biti osoba s vrlinama ne znači pretjerivati u nečemu, nego ponašati se negdje u sredini. Dakle, kod vrlina se ne radi o tome da budemo pretjerano dobri u nečemu, nego da budemo uravnoteženi. To ne znači da se možemo nazivati vrlima ako se ponašamo češće pozitivno nego negativno. Ne govorimo o toj vrsti sredine, nego o modusu između dvije suprotnosti, naginjući malo više prema pozitivnijoj strani.  

U kontekstu toga da su ekstremi mane, to znači da su potrebna dva "sastojka" za vrlinu: proporcija i sklad. Bilo da razgovaraš s filozofima, psiholozima, guruima, poslovnim savjetnicima ili učiteljima joge, u današnja vremena nijedna riječ ne izaziva toliko pažnje kao balans. To je ideal koji slave i antički i suvremeni doajeni.

Kako budeš sve više i više živio/živjela svjesno umjesto nesvjesno, primijetit ćeš da je zapravo lako posegnuti za vrlinama umjesto manama u svakoj situaciji, da je lako odlučiti se za biti snažan umjesto slab. To je zaista stvar izbora. Ova spoznaja osnažit će te da budeš snažniji/a, mentalno, emocionalno i fizički. Tvoje je tijelo snažno kada živiš u istini, odnosno kad se povodiš svojom dušom, a ne egom, kako ćemo otkriti u idućem poglavlju. Naši mišići su detektori laži, pomoću kojih razlikujemo istinu od laži tako što su nam oni snažni ili slabi kad se suočimo s pitanjem. Kako se koristiti mišićima za otkrivanje istine i laži, objašnjeno je u poglavlju o vrliniziranju, u posljednjem segmentu o korištenju tijelom za reprogramiranje svojih staničnih memorija ili podsvijesti.
 

Vrline naspram psihičkih stanja

Gotovo se sve kvalitete smatraju više kao osjećaji, emocije i mentalna stanja, dakle kao psihička ili duševna stanja, a ne toliko kao vrline. Takvo je shvaćanje ograničeno jer reducira svaku tu kvalitetu na emociju ili mentalnu aktivnost ili čin, na nešto što osjećamo ili mislimo ili činimo, umjesto što jesmo.

Stoga, oni koji doživljavaju, recimo, ljubav samo kao osjećaj, emociju ili stanje uma, ograničavaju svoju mogućnost i kapacitet voljenja jer misle da mogu voljeti samo onda kad netko ili nešto pobudi ljubav u njima. Tako žive u uvjerenju da sami nemaju utjecaj na svoju ljubav, nego da ona sasvim ovisi o drugima, o ukusu ili o nekoj eksternoj, mističnoj sili pa zato rijetko uživaju u ljubavi. Međutim, kad shvatiš da ljubav nije samo emocija ili stanje uma, nego da je puno više od toga, da je to urođena vrlina, odnosno dio ljudske prirode, onda ti to shvaćanje otvara nove dimenzije ljubavi i dovodi tvoju ljubav na novu razinu, pa vidiš dugu i tamo gdje je nema, tj. gdje je drugi ne vide. Možda će ti drugi prebacivati da živiš u oblacima, ali bolje u oblacima, nego u otpacima, zar ne?
Kada prihvatiš ljubav kao svoju vrlinu, kao svoju karakternu osobinu ili imovinu, da se tako izrazimo, onda ona prestaje biti privremena stvar i postaje dio tvoje prirode po kojoj temeljiš sve svoje odluke, ciljeve i djelovanje. Tada djeluješ vođen(a) ljubavlju, umjesto egom, tj. vođen(a) vrlinom ili snagom, a ne manom ili slabošću. Opširnije o ljubavi

Isto vrijedi za sve druge spomenute vrline koje mnogi percipiraju samo kao emocije ili stanja uma, pa tako i, recimo, radost, nije samo nešto što osjećamo, nego i modus svijesti, način bivanja u svijetu.

Vrline naspram vještina

Također, mnogi ljudi shvaćaju neke gore navedene vrline više kao vještine, što one  donekle i jesu, no nisu samo to. Kad nešto poimaš kao vještinu, onda imaš odmak od toga jer shvaćaš to kao nešto što nisi ili što nemaš pa moraš mukotrpno vježbati da bi to usvojio/la. No kad shvatiš da ti je to u stvari vrlina za koju možda nisi svjestan/na da je već već imaš, onda će ti ta osviještenost pomoći to jednostavno aktivirati i lako kultivirati.

Radi se o tome da odlučiš asocirati svaku tu odliku s vrlinom ili unutarnjom snagom percipirajući to kao nešto što jesi, a ne nešto što činiš! Radi se o izboru poimanja svake te odlike kao karakterne crte i načina bivanja u svijetu, a ne kao vještine. Radi se o aktiviranju svoje urođene vrline, oslobađanju svog punog potencijala, kao i o dopuštanju. Dopusti svojim vrlinama da se izraze i da budeš najbolja verzija sebe.

Mnogi ljudi smatraju da nemaju, recimo, samodisciplinu, što nije istina. Njihovo krivo uvjerenje proizlazi iz krive interpretacije samodiscipline. Oni na to gledaju više kao vještinu, nego vrlinu. Dokaz da ipak imaju samodisciplinu jest taj što je u nekim situacijama očevidno imaju, kao što je kod pranja zubi, ranog ustajanja radi odlaska na posao ili u školu, obavljanja raznih obveza u domaćinstvu, itd. To što je u nekim drugim situacijama nemaju, samo se radi o izboru. Za samodisciplinu se opredjeljujemo, a ne stječemo je ili uvježbavamo. Nju aktiviramo, a ne radimo na njoj. Opredjeljujemo se za to da tu odliku asociramo s vrlinom ili unutarnjom snagom percipirajući je kao nešto što jesmo, a ne nešto što činimo! Na svakom od nas je izbor da poimamo samodiscipliniranost kao svoju karakternu crtu i način bivanja u svijetu, baš kao što se opredjeljujemo i za to da budemo dobra i iskrena osoba.

Najveća prepreka u prakticiranju samodiscipline, kao i kod nekih drugih vrlina, jest zabluda da se radi o vještini koju se treba uz napor, odricanje i žrtvovanje vježbati  da bi je čovjek stekao. Čim je tako doživljavaš, odmah ti je odbojna i zastrašujuća, a time i nedokučiva, ali samo u stvarima do kojih ti nije stalo.

No, kad ti je do nečeg stalo i kad nešto voliš, kao što su tvoj posao ili hobi, i sam(a) znaš da ti za to uopće nije ni potrebna samodisciplina, odnosno da takoreći disciplinirano i redovito to radiš jer voliš ili to ili ono što ti to donosi. Isto je i kad nekoga voliš pa tako roditelji samodisciplinirano čine mnogo toga što inače ne bi. Znači, druga najveća zapreka u prakticiranju samodiscipline jest nedostatak ljubavi. Manjak samodiscipline rješava se, u mnogim slučajevima, aktiviranjem bezuvjetne ljubavi, a ne vježbanjem, kao kod vještina.

Personifikacija vrline
(gr. aρετή), Efes, Turska.

U nekim drugim slučajevima, sve što je potrebno jest inspiracija za iskazivanje samodiscipline. Jer, kada si inspiriran(a), to te nadahnuće navodi da djeluješ te si prirodno zainteresiran(a) i predan(a), bez potrebe za disciplinom.
Drugi alat za prirodno prakticiranje samodiscipline je automatizacija – stvoriti navike i običaje, tako da mnoge stvari činiš automatski, a ne trudeći se ili disciplinirajući se.
I, naravno, poznavanje tvog specifičnog odgovora na "zašto", tj. dubljeg razloga zbog kojeg nešto činiš, od vitalne je važnosti, tako da ne podlegneš zamkama za instant zadovoljstva, nego da održiš svoju motivaciju za planiranim djelovanjem radi kasnijeg, dugoročnijeg, smislenijeg zadovoljstva.
Čak i kad se radi o samodiscipliniranosti za suzdržavanje od jedenja slatkiša ili pušenja, nema potrebe za vještim treniranjem ili kontroliranjem svog uma, nego je dovoljno aktivirati vrlinu samodiscipline i dodatno se poslužiti nekom od povezanih vrlina, kao što smo to objasnili u modulu na temu samodiscipline.

"Vrlina ne dolazi od bogatstva, nego bogatstvo, i sve druge dobre stvari dolaze od vrline."
- Sokrat

Vrline su nam urođene pa se one ne stječu, nego aktiviraju ili afirmiraju i utvrđuju iskustvima i uvjerenjem u njihovu ključnu ulogu u ostvarenju osobne sreće i uspjeha. Najljepša stvar o vrlinama je ta da njih ne trebamo učiti ili se mučiti da ih usvojimo, zato što smo s njima rođeni, baš kao i sa svim organima i prirodnim sposobnostima i tjelesnim funkcijama. Sve vrline već imamo i znamo sve što treba znati o njima – da služe dobru i napretku. Jedino što trebamo je uvjeriti se u njihovu vrijednost i moć te ih aktivirati i kultivirati.

 

Razlikovanje vrlina
Postoji puno pomutnje oko razlika između vrlina i mana, s obzirom na to da mnogi smatraju neke mane vrlinama i obrnuto. U našem istraživanju o vrlinama u javnosti došli smo do šokantnog otkrića. Velika je većina ljudi tvrdila da su određene vrline zapravo mane, što dokazuje nužnost podizanja svijesti o stvarnoj vrijednosti svake pojedine vrline. Na primjer, kada smo pokrenuli temu velikodušnosti, gotovo svatko tko se pridružio raspravi pokušavao nas je uvjeriti da je velikodušnost loša stvar, zapravo mana, jer se to navodno takvim pokazalo u njihovim iskustvima. Kad smo zadrli dublje, ispostavilo se da ispitanici začudo nisu imali pojma što je to zapravo velikodušnost jer su navodili primjere koji nisu imali veze s velikodušnošću, nego se radilo o nečem drugom.

U konkretnom slučaju, jedna je žena rekla kako je velikodušnost loša osobina jer je nju dovela do obiteljske svađe i zbog toga je izgubila sestru i nećake. Objasnila je da je velikodušno pozajmila veliku sumu novca svojoj sestri kad joj je to bilo jako potrebno, i kad joj ga sestra nije vratila u dogovoreno vrijeme, a ni kasnije, a njoj samoj je taj novac bio potreban, posvađala se sa sestrom oko toga, što je dovelo do toga da njih dvije uopće više ne razgovaraju i zbog toga više ne vidi ni svoje nećake. Osim toga, ženi je trebao njezin novac za nešto važno, a kako ga joj ga sestra nije vratila, našla se u vrlo teškoj situaciji neko duže vrijeme. Po tome je zaključila da je velikodušnost loša stvar i odlučila da više nikada neće biti velikodušna prema drugima.

Mnogi će ljudi uvidjeti da njezin postupak nema veze s velikodušnošću i da žena očito pogrešno razumije što znači velikodušnost. Ako bismo se vodili njezinom definicijom velikodušnosti, onda bi to značilo da su banke velikodušne jer i one pozajmljuju novac drugima očekujući povrat. Pozajmljivanje novca nije velikodušnost! Dati nešto i očekivati to natrag, ili nešto drugo za uzvrat, nije velikodušnost! Da je gospođa dala sestri novac, a da ga nije tražila natrag ili nešto drugo zauzvrat, onda bi to bio velikodušan čin i ne bi uopće došlo do sukoba zbog toga, nego upravo suprotno, one bi se i dalje voljele i pomagale jedna drugoj kad zatreba. To ne znači da nema vrline u njezinu činu pozajmljivanja novca sestri, dapače; moguće da je to učinila iz ljubavi, suosjećanja, dobrote, ili neke druge vrline, ali ne iz velikodušnosti.

U mnogim slučajevima velikodušnost nije ono što se čini, nego gesta samopromocije, proračunatosti, savjesti, krivnje, kajanja ili nepromišljenosti, ili se osoba želi praviti važna, ili nešto drugo. U obiteljskim situacijama uglavnom pomažemo jedni drugima ne zato što smo velikodušni, nego zato što smo dobri prema svojima, ili zato što je normalno da u obitelji jedan drugomu pomaže, ili zato što se to od nas očekuje, ili zato što znamo da kad pomognemo nekoj osobi, ona će i nama pomoći kad nama bude trebalo, ili jer mislimo da moramo pomoći jer inače će dotična osoba misliti loše o nama, i slično. Mnogi ljudi doniraju novac u plemenite svrhe, ali ako to čine da bi se pravili važni, pokazali kako su plemeniti, ili nešto takvo, onda to nikako nije velikodušnost. Postoji mnogo dubljih razloga zašto nešto činimo i oni očiti nisu uvijek oni pravi. Ne smijemo brkati vrline s prikrivenim manama jer će nas ta iluzija na kraju povrijediti.

 

Vrline su urođene

Većina ljudi misli o sebi da se odlikuje vrlinama, barem do nekog stupnja. Ipak, previše ljudi misli da neke određene vrline nisu u njihovoj prirodi pa se koriste time kao izgovorom zašto ne idu za svojim snovima. Stoga naglašavamo da su SVE vrline urođene SVIM ljudima. Samo što većina ljudi još nije aktivirala sve svoje vrline. Budući da su sve vrline urođene svim ljudskim bićima, nepobitna je istina da su svi ljudi stvoreni jednaki, da ih je obdario njihov Stvoritelj određenim neotuđivim pravima među kojima su pravo na život, slobodu i potragu za srećom – kao što to ističe Deklaracija neovisnosti SAD-a. Nije ni čudo da se za to kaže da je to "jedna od najpoznatijih rečenica na engleskom jeziku", koja navodno sadrži "najmoćnije i najznačajnije riječi u američkoj povijesti". Sva su ljudska bića jednako rođena sa svim vrlinama jer su stvorena na Božju sliku i priliku (Imago Dei), kao što to tvrde teološke nauke židova, kršćana, sufijskih muslimana i drugih. Pojam da su nam sve vrline urođene samo je dio još većeg koncepta: sve je dio nas i mi smo dio svega.

Imajući to na umu, nitko nema pravo vjerovati da mu nedostaju vrline neophodne za uspjeh i napredovanje. Nikomu ne nedostaju vrline, nego njihova primjena. Vrline se trebaju aktivirati i kultivirati. Prisvoji ih! Ne trebamo ih naučiti ni steći jer su već dio naše ljudske prirode. Dakle, proces vrlinologije nije obrazovanje, nego odgoj uz podizanje svijesti, prisjećanje, aktiviranje i kultiviranje vrlina. Iz tog razloga, mi nismo ovdje da bismo te nešto naučili niti ti bilo što dali, nego da izvučemo ono najbolje iz tebe pomažući ti osvijestiti tvoje urođene "alate" za blagostanje – tvoje vrline.

 
Krivo je znanje opasnije od neznanja!

Trulo znanje je ono kojemu je istekao rok, koje nije primjenjivo u novo doba, koje nas može čak i zatrovati.

Apstraktno (nepraktično) znanje je ono koje je dobro znati, ali nema koristi od njega. Takvo je većina znanja koje se dobiva kroz formalno obrazovanje. (Bez obzira na to, formalno obrazovanje ima svoje mnoge druge vrijednosti.)

Praktično znanje je ono, koje kad ga primjenjujemo donosi neku korist. Naglasak je na primjeni. Znanje samo po sebi nema koristi, osim ako ga primjenjujemo. A za primjenu nam trebaju upravo vrline i vještine. Bez njih znanje nema moć i često je čak kontraproduktivno. Mnogi koji su završili visoke škole, a svoje znanje nisu potkrijepili vrlinama, već manama (npr. pohlepa, korupcija, arogancija, bahatost, škrtost...), kad tad loše završe.

Intuitivno znanje je ono koje dobijemo kad se povežemo s višom, božanskom, kozmičkom svijesti. Ono se ne uči nego otkriva - pomoću svojih vrlina i vještina.

Vrline nam daju moć

"Čuda se ne događaju u suprotnosti s prirodom, nego samo s onim što mi podrazumijevamo pod prirodom."
- Sveti Augustin
 

Postoji jedna izvrsna izreka: „Ja ne vjerujem u čuda, nego se uzdam u njih.“ To parafraziramo tvrdeći da: „Ako želiš iskusiti čuda, ne vjeruj u moć vrlina, uzdaj se u nju.“

Kažu da je znanje moć. Ili da je obrazovanje moć. Naravno da to može biti tako. No, samo po sebi svako znanje nije moć, nego može biti ili dati moć. Budimo iskreni, nemaju moć svi koji imaju znanje ili visoko obrazovanje, tako da ta uvriježena tvrdnja nije istinita. Ruku na srce, nemaju moć ni svi koji kultiviraju neke vrline. To je zato što također kultiviraju i neke mane koje im oduzimaju moć. Sve su vrline moćne, ali ne u svim situacijama, naravno. Ne vjerujemo u hijerarhije, stoga ne pokušavamo staviti ništa iznad ili ispod. Sve ima svoju vrijednost i moć u pravom kontekstu.

Jedna od moćnih vrlina je mudrost, koju treba naglasiti kad spominjemo znanje. U nekim je situacijama korisnije imati znanje, a u nekima mudrost. Škole ne poučavaju mudrost. Mi to činimo u okviru programa vrlinologije.

Zašto jedni imaju moć, uspjeh i sreću u životu, a drugi ne, bez obzira na to što su završili iste škole? Zato što uspjeh i sreća ne ovise isključivo o znanju nego i o vrlinama i nekim vještinama (koje su produkt određenih vrlina). Vrline su X-faktor. One nam daju supermoći. Znanje, talent, vještine, tehnologije, sistemi i djelovanje su pomoć, ali vrline su moć. Sva ta pomoćna sredstva nemaju nikakvu vrijednost, osim ako nisu primijenjena s vrlinama, a mogu biti čak i kontraproduktivna ako nisu poduprijeta vrlinama. Znanje je imanje, a vrline su imetak. Vrline su urođena, prirodna bogatstva i valentni instrumentarij koji nam daje moć da kreiramo i gradimo svoju stvarnost. Nije svako znanje imanje, ali svaka vrlina jest imovina. Vrline su naši udjeli koji nam osiguravaju dobitke i "pribavljaju" nam blagostanje.

Ne postoji nijedan valjani argument protiv vrijednosti vrlina, ipak vrline nisu ni približno toliko cijenjene kao znanje, talent i vještine te se ne podučavaju u školama, stoga je i osmišljena vrlinologija. Do vrlina se drži još od samih početaka civilizacije, međutim, ovisno o kulturi stoljećima su vrline dobivale i gubile visoku poziciju na listi vrijednosti. Nažalost, u današnje doba u većini kultura vrline ne kotiraju tako visoko kao neke druge vrijednosti. Ovisno o regiji, većina ljudi cijeni znanje, vještine, diplome, priznanja, odobravanje, novac, sistem, tehnologiju, izgled, i stil više od vrlina. Nema potrebe za hijerarhijom vrijednosti, ali postoji potreba za podizanjem vrijednosti vrlina općenito jer je većina ljudi nije svjesna pa zato i ne kultiviraju sve potrebne vrline, što se onda odražava i na razinu njihova uspjeha i sreće.

Vrline nisu uvijek ono što se čine. Mi ljudi volimo za sebe misliti da smo dobri i obdareni raznim vrlinama i doista smo u pravu, međutim, u mnogim situacijama ne upotrebljavamo određene svoje vrline kao što bismo trebali. U mnogim slučajevima padamo u napast nekoj mani koja se prikazuje kao vrlina. To je razlog zašto mnogi površni ljudi nisu uvjereni u vrijednost i moć nekih vrlina pa ih zato potpuno zanemaruju.

U svijetu biznisa, na primjer, vrline su uglavnom marginalizirane. Na popisu vrijednosti, prioritet se uglavnom daje profitu, znanju i izgledu/dizajnu, ostavljajući vrline po strani. Nije ni čudo da se onda mnoge tvrtke prije ili poslije nađu se u škripcu. Kod zapošljavanja ljudi kadrovske službe gotovo nikad ne uzimaju u obzir vrline kandidata, osim ako se radi o vrlo naprednim službama. Životopisi obično sadrže popis iskustva, obrazovanja i vještina. Zašto vrline nisu tražene? Zato što se ne drži dovoljno do vrlina. To se mora promijeniti jer je nedostatak vrlina ono što uzrokuje probleme, gubitke i neuspjehe.

Pitaj bilo koju upućenu, stručnu osobu koji je uzrok nedavne globalne krize i svi će ti reći da je uzrok jedna jedina riječ: pohlepa. Drugim riječima, ljudska mana. A suficit neke mane ukazuje na deficit srodne vrline. Dakle, gospodarska kriza nije uzrokovana nedostatkom znanja ili vještina, nego nedostatkom vrlina. Prema tome, trebamo obnoviti vrline ako želimo izbjeći krize i pridobiti moć za uspostavljanje trajnog blagostanja.

Stvar s vrlinama je da one imaju moć do stupnja do kojeg ih primjenjujemo. To naglašavamo zato što neki sumnjaju u moć vrlina a da ne uzimaju u obzir koliko su stvarno konkretno primjenjivali pojedine vrline u praksi. Vrline imaju moć samo ako se sprovode u praksi. Naprimjer, mnogi ljudi vole svoju obitelj i posao u teoriji, ali su u praksi često pod stresom, prezauzeti obavezama, pod utjecajem ega i drugih stvari zbog čega ne dospiju izražavati svoju ljubav kako treba. Promisli samo koliko si minuta u posljednjih 24 sata proveo/la u modusu ljubavi i izrazio/la svoju ljubav gestama ljubavi pa će ti biti jasno zašto tvoja ljubav nema moć, ako nema.

I kao što smo spomenuli u prijašnjem segmentu, ne bismo trebali pretjerati ili biti ekstremni s vrlinama, nego i kod njih primijeniti pravilo zlatne sredine. Pored toga, opet naglašavamo, prava moć vrlina leži u stupnju primjene. To znači da svi imamo vrline u jednakoj mjeri, ali one ne osnažuju sve ljude jednako, samo zato što ih svi ne iskazuju u jednakoj mjeri. Velika je razlika između imati i biti, i veliki jaz između imati vrlinu i primjenjivati je. Ovo je iznimno važno zato što moć leži u bivanju, a ne imanju.

Drugim riječima, ako imaš vrlinu koja ti naoko ne daje moć, to je zato što je imaš u teoriji a ne i toliko u praksi. Ako si jedini/a koji/a uočavaš određenu vrlinu u sebi, to znači da postoji veliki jaz između tvojeg imanja i bivanja. Očito se ne služiš njome kako treba. Ili pretjeruješ s njome pa je prešla u manu, ili je primjenjuješ u neprimjerenim situacijama, ili je držiš za sebe.

Najbolji je primjer roditeljska ljubav. Mnoga se djeca žale da ih roditelji ne vole, što u najvećem broju slučajeva nije istina. Roditelji ih vole, ali to ne pokazuju na, u nedostatku bolje riječi, ispravan način. Naravno, roditelji vole svoju djecu, ali neki to iskazuju na neprikladan način. Ako drugi ne osjećaju tvoju ljubav, onda je ona samo teoretska, a ne i praktična, zato nema moć.

Drugi sličan primjer je ljubav prema svom poslu. Ako voliš svoj posao, ali nisi uspješan/na u njemu, to je samo zato što ga voliš u teoriji, dok si u svakodnevnim poslovnim aktivnostima toliko zauzet(a) da propustiš osjećati ljubav za vrijeme dok ih obavljaš. Kao što znaš, osjećaji dolaze iz srca. Vjerojatno postoje mnogi dijelovi tvog posla koji su stresni, i neki ljudi na poslu mogu biti neugodni, možda uzimaš neke stvari previše osobno, ili si jednostavno toliko prezauzet(a) da ti ne padne napamet dovesti se u modus ljubavi. Stoga, bilo bi dobro da poduzmeš nešto u vezi s tim. Samo tada ćeš uočiti moć ljubavi.

Vrline su naš kapital

Vrline su najmoćnije oruđe koje postoji u obrani od štetnih sila i za kreiranje uvjeta za ostvarenje blagostanja (sreće i uspjeha). Zapravo, ne trebamo ništa ostvariti u smislu mukotrpnog postizanja, nego jednostavno to dopustiti, s pomoću vrlina. Ostvarivanje bilo čega je uistinu samo stvar dopuštanja, prihvaćanja, primanja, priznavanja, potvrđivanja ili manifestiranja. Najbolje znanje nije ono koje dobivamo učenjem, nego ono intuitivno, koje smo primili prihvaćanjem ideja koje nam dolaze iz Višeg izvora (ujedinjeno polje) a koje su često neshvatljive ljudskom mozgu i umu, no spoznatljive kroz srce, želudac, kožu (naježenu; žmarci, trnci, crvenilo, temperatura…), nos, šesto čulo, itd.

Vrline su naš kapital, baš kao i novac, samo još puno vrjednije, jer njima možemo dobiti sve, a novcem ne. Novcem ne možemo kupiti mnogo toga, uključujući ljubav, potpuno zdravlje, trajnu sreću itd., dok vrlinama to možemo. Vrlinama možemo dobiti novac, ali novcem ne možemo dobiti vrline. Očito, vrline su puno moćnije od novca.
Drugim riječima, vrline su najvrjednija valuta.

Vrline su valuta 21. stoljeća. Neki tvrde da su to ideje i informacije. Postoje mnoge valute, no vrijednost svih vrlina je neupitna, dok se to ne može reći za vrijednost svih ideja i informacija, jer ih većina nema neku ili veliku vrijednost. Ovisno o kontekstu, neka valuta može imati više vrijednosti od drugih, ali općenito, vrline su uvijek i svugdje jedina sigurna imovina, koja donosi više vrijednosti nego zlato bilo kad i bilo gdje.

Kad kultiviramo vrline, ne treba nam kapital jer njima privlačimo sve što nam treba, pa i novac ako treba. Mnoge stvari za koje nam inače treba novac, uz pomoć vrlina dobivamo besplatno ili zauzvrat za nešto, kao razmjena. Kad izražavamo vrline, svijet nam je toliko naklonjen da nas nagrađuje bez prestanka i bez granica.

Novac ili kapital nije prirodno bogatstvo, dok vrline to jesu jer su dio ljudske prirode. One su prirodne, a novac umjetan. One su opće dobro, a drugo oskudni resurs. Vrline su oruđe, a novac je oružje. Potonjim vlasnici krupnog kapitala drže ljude i cijele nacije u šaci. Da novac ne postoji, oni ne bi imali nikakvu moć nad drugima. Budući da je u kapitalizmu novac neophodan za život, on služi kao sredstvo prisile. Zbog kredita, tj. dugova imperijalističkim silama, mnoge su zemlje prisiljene pokoriti se i bez oružanog napada.

Prema tome, iako ima i svoje pozitivne strane, kapital u obliku novca ima toliko destruktivan karakter u krupnom planu da ne bio smio biti temelj društvenog uređenja i pokretač gospodarstva. U novom sustavu, gdje primarni način razmjene više nije novac, već ostale "valute", sve je manje nadređenih i podređenih.

Znanje je imanje, a vrline su kapital. One su ulog koji nam osigurava dobit. Vrlinama osiguravamo blagostanje. Nije svako znanje imanje, ali svaka vrlina jest kapital.

Prema tome, njegujmo svoje vrline!

Ovdje smo pripremili inspirativni, multimedijalni program za jačanje vrlina. Svaki mjesec ćemo dodavati novi sadržaj, stoga nas posjećujte redovito - Označi stranicu

Svakako pročitaj "Deklaraciju o globalnoj etici " koju je usvojila Skupština svjetskih religija 1993. godine, a koja proklamira zlatno pravilo "Ne čini drugima što ne želiš sebi" kao zajedničko načelo za mnoge religije. Deklaraciju je sastavilo 200 akademika, a potpisalo ju je 143 predstavnika svih najvećih svetskih religija.
(Prijevod deklaracije u pdf-u; Originalna verzija na engleskom jeziku)

Glavna formula etičkog razmišljanja u etičkoj filozofiji Immanuela Kanta je Kategorički imperativ. Kant je kategorički imperativ formulirao na više načina. Jedan od mogućih je:
"Djeluj samo po onoj maksimi, za koju možeš u isto vrijeme htjeti da postane opći zakon." (Kritika praktičnog uma). Primjer njegove upotrebe: "ako ne želim da laganje postane opći zakon, onda ne smijem ni ja lagati".

Pročitaj i Rečenicu nad rečenicama, koja sadrži vrlinu nad vrlinama, koju ako prakticiraš, ne moraš ništa drugo jer ćeš njome privući blagostanje, umjesto da se mučiš ostvariti ga.

Pružite nam podršku i budite zaslužni za jačanje neke vrline ili vještine u našem društvu - Postanite kuma(a) određene vrline, mane ili vještine koje obrađuje program Životne škole!

Slijedi popis svih vrlina s linkovima na module - Vrlinopedija.
Vrlinopedija je enciklopedija o vrlinama. Kao što je to slučaj sa svim enciklopedijama, one objašnjavaju samo što je nešto i ponekad zašto je to nešto važno ili korisno ili nužno.
Odgovor na to kako svaku pojedinu vrlinu aktivirati i kultirati nudi naš program Vrlinologije, čiji su moduli (bez popratnog tečajnog sadržaja kao što su zadaće, testovi i diploma) također u okviru VIP članstva. Osnažen(a) vrlinama, imaš sve što ti treba osloboditi se svih zapreka (mana i ega)
 

 
Poruka za
urednike:
Životna škola ima ekskluzivno pravo na ove članke, prema tome drugima nije dopušteno njegovo objavljivanje. Samo članke označene sa zvjezdicom (*) možete objaviti pod uvjetom da navedete izvor i link. Za online publikacije s prostora bivše Jugoslavije - sadržaj članaka možete jezički prilagoditi svojoj publici.
Vrlinopedija
Članci


Vrlinizam

Udarna dobra vijest: Kapitalizam pao, postkapitalizam uzeo maha. Na pomolu je vrlinizam! Oni koji su u tijeku moći će dorasti prilikama i iz promjena uzeti ono najbolje  
Opširnije »
Top ponuda
online tečaj Vrlinologija
Vrlinologija
Vrhunski online tečaj o vrlinama   
Opširnije »
Moduli

Mane
Osim što trebamo aktivirati i kultivirati vrline, također se trebamo riješiti svojih mana.
U tome ti pružamo podršku pa svakako prouči naše module o pojedinim manama
Opširnije »
Vrline
ljubav
Moć ljubavi
Ljubav nije samo emocija, ljubav je pozitivna, kreativna i iscjeljujuća sila, povod za svaki izum, svako otkriće i svako stvaralaštvo. Ovdje otkrivamo kako upotrijebiti moć ljubavi kao sredstvo za ostvarenje vlastite sreće i uspjeha.    Opširnije » 
mudrost
Kako steći mudrost
Mudrost je izvor svih vrlina. Imaš nju, imaš i sve drugo. Ne stječe se učenjem ni promišljanjem nego povezivanjem s nadsvijesti i Višom svijesti.    Opširnije » 
autentičnost
Sveta autentičnost
Dosljednost vlastitim principima i vrijednostima je kardinalna vrlina za ostvarenje blagostanja. U ovom modulu otkrivamo kako biti autentičan.    Opširnije » 
kapetan - odgovornostOdgovornost
Preuzimanje odgovornosti je ključ za ostvarenje trajne sreće i uspjeha, jer nam daje moć da uzmemo svoj život u svoje ruke i tako ne ovisimo o vanjskim faktorima. Čovjek pati onoliko koliko ne umije preuzeti odgovornost za svoj život. Kad smo odgovorni, onda potvrđujemo vrijednost onoga što nam je prirodom dano- slobodna volja i sposobnost da utječemo na svoj život   Opširnije »
Radost u dobru i zlu
Ne dopusti nikome i ničemu da ti ukradu tvoju radost. Ona nije samo osjećaj, već i stav u životu kao i urođena vrlina. Radost nije samo posljedica povoljnih okolnosti nego je više njihov uzrok. U ovom modulu saznaj kako održati bezuvjetnu radost i u kriznim vremenima:
Opširnije »
velikodusnost
Velikodušnost
nam omogućuje blagostanje, jer tko daje taj višestruko dobiva. Kako postići da ova vrlina postane dio karaktera, saznajte ovdje:    Opširnije »
zahvalnost
Čarobni štapić zahvalnost
vrlina koja kao čarolijom pretvara negativno u pozitivno i time donosi oporavak u svim segmentima života - zdravlje, ljubav, posao i financije.   Opširnije »
Vjera
Vjera čini čuda
Bez vjere nema uspjeha, kažu apsolutno svi uspješni ljudi. Svi vjerujemo u nešto pa je bolje da vjerujemo u ono što donosi rezultate jer o našim uvjerenjima i vjeri ovisi koliko ćemo postići u životu:  Opširnije »
poniznostUzvišena poniznost
Ako ne živiš u blagostanju, to znači da živiš u zabludi. Zablude su te koje nas odvraćaju od ostvarenja naših potencijala, a jedna od najvećih zabluda je podcjenjivanje poniznosti. Ova najpodcjenjenija karakterna osobina otvara mnoga vrata i oslobađa nas zloduha ega i oholosti.      Opširnije »

Vizionarstvo
Vizionarstvo je vrlina neophodna za kreiranje uvjeta za blagostanje.
Upoznaj se sa znanošću kreiranja umnih slika kojom se vizije pretvaraju u stvarnost.
Opširnije »
ustrajnost
Ustrajnost
Nedostaje li ti ponekad upornosti? Ili pak tvrdoglavo ustraješ kad to ne bi trebalo? Kako razlučiti kad treba ustrajati a kad ne te kako izdržati i ne odustati:
Opširnije
»
častSvaka čast
O časti se premalo govori, ne obrađuje se kroz formalno obrazovanje, pa nije ni čudo da se do časti premalo drži, a posljedice su pogubne - nečasno djelovanje, korupcija, kriminal, siromaštvo i slično. U ovom modulu otkrivamo zašto i kako kultivirati čast, u cilju ostvarenja trajnog uspjeha i sreće:  
Opširnije »

Poduzetnost

Europsko vijeće definiralo je 8 ključnih kompetencija koje su potrebne svim pojedincima za njihovu osobnu realizaciju i razvitak. Jedna je od njih ona poduzetnička - kako do nje:
Opširnije »
Fascinantnost
Kad smo drugima fascinantni ne trebamo ih u ništa uvjeravati, ništa im prodavati niti ih nagovarati jer naša fascinantnost to sve čini umjesto nas. Umjesto da prodajete ili uvjeravate, fascinirajte druge - evo kako:
Opširnije »
Nepobjediva samodisciplina
Ono što razlikuje pobjednike od gubitnika nije toliko u vještini koliko u razini samodiscipline koju kultiviraju pa je to neizostavna vrlina za sve koji žele pobjediti i uspjeti u bilo čemu u životu
Opširnije »
Vrline
Samoinicijativnost, proaktivnost i samostalnost
Nemoguće je živjeti u blagostanju ako smo u mnogočemu ovisni o drugima. Prema tome, trebamo biti samostalni, samoinicijativni i proaktivni ako želimo uspjeh u bilo čemu.   Opširnije »
postovanje

Poštovanje
- za roditelje
Kako pridobiti poštovanje svoje djece i zašto je to bitno.
Opširnije »
meditacija
Maštovitost
Saznajte ovdje koja je moć mašte kad se ispravno koristi. Pročitajte zašto je mašta ključ uspjeha i sreće te kako je osnažiti.
Opširnije
»
   
Postoji jedna rečenica koja može promijeniti čitav svijet kao i naš život nabolje iz korijena! Samo jedna jedina rečenica je dovoljna da zaustavi sve ratove, sve prevare, sva ugnjetavanja, sve zlo na svijetu. Znaš li koja je to rečenica?
Opširnije »

Napomena:
primijetit ćete da su pod vrlinama navedene razne konstruktivne emocije, pa biste mogli pomisliti da su to samo emocije a ne vrline. Neka emocija se označava vrlinom kad se u karakteru osobe pojavi sklonost toj emociji. Učestalost neke konstruktivne emocije dovodi do jačanja pripadajuće vrline.

“Najvažnija ljudska težnja je težnja za moralnošću u našem djelovanju. Naša unutrašnja ravnoteža, čak i naša egzistencija ovisi o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo u našem životu”
- Albert Einstein

 

 

 

 

 

 

"Nema dobra stabla koje bi rađalo nevaljalim plodom niti stabla nevaljala koje bi rađalo dobrim plodom. Ta svako se stablo po svom plodu poznaje. S trnja se ne beru smokve niti se s gloga grožđe trga."
- Luka 6,43-44
Obrađene vrline   Ostale vrline
ljubav   obradit ćemo neke od njih uskoro:
mudrost   praštanje, milosrđe, sloga, kreativnost, radoznalost, otvorenost, prijemčivost, entuzijastičnost, optimističnost, nada, produhovljenost, povjerenje, samopouzdanost, sigurnost, hrabrost, smionost, odvažnost, privrženost, posvećenost, predanost, odanost, odlučnost, nepokolebljivost, dosljednost, otpornost, prilagodljivost, fleksibilnost, snalažljivost, strpljivost, izdržljivost, smirenost, duhovitost, suosjećajnost, empatičnost, dobročinstvo, ljubaznost, susretljivost, nesebičnost, pokornost, poslušnost, skromnost, pažljivost, poštovanje, tolerantnost, poštenost, pravednost, pouzdanost, integritet, iskrenost, dostojanstvo, diskretnost, nevezanost, neovisnost, odvojenost, odmjerenost, odmak, samokontrola, čestitost, umjerenost, marljivost, poletnost, pristojnost, ljupkost, urednost, organiziranost , čistoća, mirnoća, nježnost, savjesnost, plemenitost, kultiviranost, profinjenost, otmjenost, galantnost, produhovljenost, gostoljubivost, pravednost, domišljatost, dovitljivost, dosjetljivost, snalažljivost, inventivnost, umješnost, oštroumnost, smjelost, talentiranost, rječitost, pronicljivost, spretnost, okretnost, svestranost, lucidnost, energičnost, srčanost, genijalnost, virtuoznost, nadarenostt, darovitost, samouvjerenost, ambicioznost, promišljenos, elokventnost, analitičnost, lukavost, senzibilnost, originalnost, nekonvencionalnost, beskompromisnost, zdušnost, revnost, usrdnost, svesrdnost, uljudnost, altruističnost, asertivnost, slobodoumnost, istinoljubivost
vizionarstvo  
zahvalnost  
odgovornost  
autentičnost  
radost  
vjera  
čast  
velikodušnost  
maštovitost  
poniznost  
ustrajnost  
poduzetnost  
fascinantnost  
poštovanje
(za roditelje)
 
samodiscipliniranost  
samoinicijativnost  

 

 


Home | Uvjeti korištenja | Zaštita podataka | Sitemap
Copyright © 2009 by Talidari :: Designed by Talidari