Print Friendly and PDF

 

Kolumna "Druga strana medalje"
autor: Talidari

Ova kolumna pruža pogled iz druge perspektive na događanja u zemlji i šire od onog na koji smo navikli. Ono što je čini drukčijom od drugih traženje je pozitivnog u negativnom, kao i pohvaljivanje umjesto uobičajenog kritiziranja, u želji da to postane trend.
Za one koji se bave kritiziranjem kažemo da su kritičari. A kako zovemo one koji se bave pohvaljivanjem? Koliko znam, nemamo riječ za takve, začudo. Kako nema riječi za takvu funkciju u društvu, ja sam skovala jednu za sebe - ja sam, eto, pohvaličar. Ili, bolje rečeno, pohvaličarka, jer je tema ove kolumne pohvaljivanje tamo gdje drugi kritiziraju. Možda neće svaki prilog kolumne biti direktno pohvaljujući, neki će otkrivati pozitivno u naočigled negativnom, što je isto pohvalno :).

Kad slušamo i čitamo priloge iz raznih medija, diže nam se kosa na glavi od svih tih silnih zločinačkih djela, zloupotrebe vlasti političara i gospodarstvenika, organiziranog kriminala pa normalno da prosječnom čovjeku ne preostaje drugo nego da se žali i kritizira. No, normalno ne znači i ispravno.

Kamo se god okrenemo, svi samo kritiziraju jedni druge i žale se. I što sad? Možemo kritizirati i kukati koliko nas je volja, protestirati, štrajkati i ubiti se od muke, ali to neće ništa promijeniti. Kad jedne maknemo, doći će drugi isti takvi. Nije problem u pojedincima, nego u društvu, tj. kulturi. Istina, društvo čine pojedinci, ali jedno je odraz drugoga. Ako su pojedinci ovakvi ili onakvi, to je samo zato što su proizvod društva i vremena u kojem žive.

Stoga, ova kolumna ima cilj potaknuti zainteresirane na drugi način gledanja na svijet oko sebe, način koji dopušta pogled iz više kutova i time omogućava pronalazak rješenja, umjesto usredotočivanja na problem. Ova je kolumna fokusirana na rješenje, a ne na problem, na pohvaljivanje radije nego na kritiziranje.

Tehnologija + Vrlinologija = gospodarski rast

srodno: Vrlinologija opis i videoprilozi rujan, 2022

U duhu naslova ove kolumne "druga strana medalje", podsjećamo na drugu stranu tehnologije i kako joj doskočiti. Određene interesne skupine, poglavito tehnokracija i njihove marionete u krugovima političara i akademika, na sva zvona promiču hipotezu da je za gospodarski rast ključno uvođenje i primjena novih tehnologija, pri čemu se naglašava digitalizacija. Nema sumnje, napredna tehnologija igra veliku ulogu u prosperitetu, ali ne i ključnu jer se njezin značaj znatno umanjuje njezinim lošim stranama koje tehnološki profiteri zatomljuju. U konačnici, kad se zbroje svi plusevi i minusi, tj. prednosti i nedostaci tehnologije, slično kao i kod kapitalizma, upitno je uopće doprinosi li tehnologija gospodarskom rastu u onoj mjeri u kojoj to tehnološki profiteri i njihove marionete ističu, koji ne uzimaju u kalkulaciju ključni faktor svakog rasta, uključujući i gospodarskog, a to je ljudska svijest, točnije konstruktivni modaliteti svijesti, koje nazivamo vrlinama.

Svatko iole bistar već dobro zna za mnoge negativne nuspojave prekomjernog i nesavjesnog korištenja tehnologijom pa nećemo nepotrebno gubiti sad vrijeme na nizanje svih njih (ne smije se zanemariti štetnost 5G tehnologije). Ono što je važnije naglasiti jest važnost kombiniranja tehnologije i vrlinologije. Vrlinologija je znanost o vrlinama za podizanje svijesti pomoću vrlina radi ostvarenja velebnih ciljeva i sveopćeg blagostanja. Nesrazmjer između stupnja razvoja tehnologije i svijesti donosi gospodarske krize kojima smo svjedok svako desetljeće unatoč naprednim tehnologijama.

Digitalna revolucija ili treća industrijska revolucija (promjena iz analogne i elektronske tehnologije u digitalnu tehnologiju), pojavila se 1980, no digitalizacija (označava pojavu intenzivnog korištenja digitalnim tehnologijama u svim aspektima ljudskog života), koja se u gospodarskom kontekstu učestalo naziva četvrtom industrijskom revolucijom jer je radikalno izmijenila način na koji živimo i poslujemo, otpočela je tek prije dvadesetak godina. Trebamo se pitati je li gospodarstvo stvarno bolje danas nego prije par desetljeća? Odražava li se navodni rast gospodarstva na puk? Je li životni standard pučanstva uistinu danas bolji nego prije 10 ili 20 godina? Jesu li uistinu ogroman razvoj tehnologije i digitalizacija u posljednjih 20 godina donijeli ogroman rast gospodarstva? Je li rast tehnologije razmjeran s rastom gospodarstva? Odgovor na sva ta pitanja je NE, kao što ćemo to ovdje razjasniti.

Za ocjenjivanje životnog standarda obično se primjenjuje BDP po glavi stanovnika (vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom godine dana te pojednostavljeno predstavlja snagu odnosno veličinu pojedinog gospodarstva; njegova veličina u relaciji s brojem stanovnika govori o razini razvijenosti pojedine zemlje). Prije 20 godina je BDP po stanovniku (u EUR) u Hrvatskoj bio podjednak današnjem, uzevši u obzir inflaciju i poskupljenja kojima novac gubi vrijednost pa tako 14.718 € (koliko je iznosio  BDP po stanovniku u 2021.) nema istu vrijednost danas i prije 10 ili 20 godina.


Tko god tvrdi da tehnologija utječe na rast gospodarstva, treba to dokazati statistikama, npr. usporediti BDP po stanovniku naspram BDP-a po sektoru, a ne samo vezati određene napretke (npr. rast produktivnosti, funkcionalnosti, inovativnosti, dosega, dostupnosti, prihoda, i profitabilnosti) isključivo uz tehnologiju, kao da je sama tehnologija to postigla. Osim toga, kao dokazi se iznose nepotpune informacije, kao npr. rast dohotka po kućanstvu dok ne iznose nerazmjeran rast cijena, što znači da kad se sve zbroji i oduzme, nema značajnog rasta platežnih mogućnosti (ne uzimajući u obzir plaćanje kreditima, tj. dugovanjem koje je u porastu).

Uzmi samo sebe i svoju obitelj kao primjer i utvrdi možeš li si priuštiti znatno više toga danas nego prije 10 ili 20 godina, a da ne ideš u minus. Objektivni i subjektivni pokazatelji nisu jedno te isto, ali se mogu izjednačiti u ovom kontekstu. Objektivni pokazatelji o siromaštvu za Hrvatsku (a vjerojatno i za druge zemlje naše regije) kontinuirano bilježe rast, a ne pad. Pitanje se postavlja, kako je moguć rast siromaštva dok traje tehnološki rast? Je li po tome uvođenje i primjena novih tehnologija uistinu ključno za gospodarski rast? Ili možda čak doprinosi gospodarskom padu (zbog nuspojava)?

Postoje razni statistički pokazatelji, a prema podacima „Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti“ za 2020., u Republici Hrvatskoj u takvu je položaju bilo 23,2 % osoba. No, ne smiju se brojke gledati ograničeno, nego treba uzeti u obzir kontekst i druge faktore. Na primjer, umirovljenici (naročito žene) dobna su skupina s najvišom stopom rizika od siromaštva, a kako je mnogo njih umrlo od COVID-a u 2020. godini, oni se nisu uzeli u obzir a da jesu, taj prosjek od 23,2 % bi onda bio puno veći.

Bit je istaknuti da oni kojima je u interesu naglašavati vrijednost tehnologije prikazuju samo statistike koje im idu u prilog a ne one sveobuhvatne, tako da ne treba nasjedati na polovične informacije, nego uključiti svoj mozak, otvoriti oči i samostalno promisliti na osnovi svih faktora je li uistinu puko uvođenje i primjena novih tehnologija ključno za gospodarski rast, ili nije. Moglo bi biti, ali samo u kombinaciji s vrlinologijom ili nečim sličnim što pomaže ujednačenom rastu svijesti i tehnologije.

Lako je moguće da digitalizacija i robotizacija doista utječu na rast produktivnosti, funkcionalnosti, inovativnosti, dosega, dostupnosti, prihoda, i profitabilnosti pa je uvođenje i primjena tih tehnologija nužno, ali ne i ključno za rast gospodarstva. Gotovo nitko ne ukazuje na ono što utječe na razvoj kao i primjenu tehnologije, a to je ljudska svijest, koja je ključna za rast gospodarstva. Naglašavati vrijednost tehnologije, a ne spominjati ili ignorirati vrijednost vrlinologije ili podizanja svijesti je, blago rečeno, neodgovorno. Napominjemo da se podizanje svijesti ne smije brkati s edukacijom koja podiže svjesnost o raznim temama.

Možemo to usporediti s uvriježenom izrekom da „odijelo čini čovjeka“, što nije istina, iako ima nešto istine u tome. Karakter ili stupanj svijesti čini čovjeka, puno više od odijela. Odijelo odražava nečiji karakter i stupanj svijesti pa ima istine u tome da se čovjeka može donekle procijeniti na osnovi odjeće. Mada ima onih i koji su "izvana huj, iznutra fuj".
Sličan je i odnos svijesti i tehnologije, stoga ključ za napredak nije tehnologija, nego ono što tehnologiju razvija i primjenjuje – ljudska svijest. Jedini odgojno-obrazovni ili kulturno-prosvjetni program koji se bavi podizanjem ljudske svijest za koji znamo je vrlinologija pa zato ističimo važnost uvođenja i primjene vrlinologije, kao i tehnologije.

Digitalna nas revolucija primjenom umjetne inteligencije, interneta stvari, velikih podataka, 3D printanja, kolaborativne robotike, kvantnih računala, nadopunjene stvarnosti i nanotehnologije tjera i da se zapitamo što to uopće znači biti čovjek. Dok jedni polažu veću vrijednost na robote pa ulažu više u robotizaciju nego u svoje ljude (npr. u vrlinizaciju ili podizanje svijesti), drugi uviđaju poremećene vrijednosti većine ljudi u krugovima tehnokracije i njihovih marioneta.

Vlastiti profit zamagljuje um pa je normalno da svatko brani svoje zanimanje ili svoju branšu, no barem oni koji nisu u tome, trebali bi početi više razmišljati svojom glavom i ne dati se zavesti tehnološkim faktorima te uvećati sveobuhvatnu vrijednost tehnologije podizanjem svoje svijesti vrlinama, što mi nazivamo vrliniziranje (ne brkati s etikom i moralnošću).

Povrh svega, treba naglasiti štetnost tehnologije za klimu, psihičko zdravlje, djecu, međuljudske odnose i ostale životne faktore pa čak da tehnologija i utječe pogodno za gospodarski rast, gospodarstvo ne bi smjelo biti vodeći parametar pri donošenju političkih odluka, a kamoli onih privatnih.

Oni isti koji zagovaraju kapitalističke vrijednosti, zagovaraju i tehnološke vrijednosti, međutim poželjno ih je zagovarati samo u kontekstu humanističkih vrijednosti. Da ne bi bilo zabune, nismo protiv razvoja i primjene tehnologije, dapače, svaki razvoj je dobrodošao dokle god nikomu ne šteti, a pogotovo ne djeci i planetu. Smisao ovog priloga nije omalovažavati vrijednost tehnologije nego naglasiti da se u procjeni njezine vrijednosti trebaju uzeti svi faktori a ne samo oni pozitivni, a prije svega, da se vrijednost tehnologije može znatno uvećati uvođenjem i primjenom vrlinologije, što je ključno ne samo za gospodarski rast nego i svaki drugi.

Koristimo ovu priliku da te pozovemo da nam se pridružiš u kulturno-prosvjetnom programu pod nazivom Vrlinologija. Što ti dobivaš od toga, što je to uopće i temeljne postavke objasnili smo i u ilustrativnim videoprilozima pa te pozivamo da ih pogledaš ovdje

Možeš sad radije posvetiti svoje vrijeme teorijama zavjere ili nekim drugim nekonstruktivnim aktivnostima, ili možeš odlučiti da je vrijeme da preuzmeš potpunu odgovornost za svoj život i blagostanje te se na krilima vrlina, tj. vrlinizirajući se, uzdigneš na novu razinu postojanja koja donosi čarovite blagodati.

Prvi korak »

 
 

Kulturno blago

srodno: Vrlinologija opis i videoprilozi listopad, 2020

Nije da se hvalim, ali tijekom života prošla sam svijet uzduž i poprijeko, vidjelo me je preko 60 zemalja, a u njih preko desetak sam i živjela. Stoga sam dobro upoznata s mnogim kulturama i njihovim kulturnim blagom. Naravno, usporedba s materinjom kulturom je neminovna pa mi je tako palo u oči da u svakoj komparaciji, naša se kultura ne može ravnati s većinom drugih, nažalost.

Osim toga, u druženjima sa strancima po svijetu, primijetila sam da, osim nekih geografskih obilježja i sportskih rezultata, rijetko tko išta zna o kulturi naše zemlje i regije, a pogotovo da je nečim našim fasciniran, kao što znaju ljudi biti fascinirani raznim značajkama drugih kultura. Svatko se rado ponosi svojime, uključujući i svojim krajom, no kad je riječ o kulturnim znamenitostima našeg kraja, ne mogu reći da se ičim mogu posebno pohvaliti. No, tomu sam doskočila, a kako, upravo je predmet ovog priloga pa zato ne propusti to.

Nije da nisam osviještena po pitanju kulure, dapače. Da spomenem da mi je po srednjoškolskom obrazovanju zvanje "suradnik u kulturno-znanstvenim ustanovama", a usto se redovito kulturno uzdižem posjećujući razne kulturne manifestacije i znamenitosti širom svijeta, što će reći da imam sluha za kulturu. Kultura je moj fach i moja zanimacija. Nekog najviše zanima nogomet, biznis, kulinarstvo, video-igre, putovanja, teorije zavjere ili nešto drugo, a mene kultura i njeni izričaji.

Recimo, jedna od najfascinantnijih kultura mi je japanska (živjela sam u Japanu godinu dana u dva navrata) pa da radi usporedbe s našom kulturom spomenem samo neka njezina kulturna dobra i blaga za koja cijeli svijet zna:

  • literatura: manga, haiku pjesme i književnost književnika kao što su Haruki Murakami, Kazuo Ishiguro (Nobelova nagrada), Banana Yoshimoto...
  • filmovi: anime, Akira Kurosawa filmovi, Zatoichi serija (naša omiljena), Godzilla...
  • video-igre: Super Mario Bros, Space Invaders, Pac-Man, Pokémon, The Legend of Zelda, Minecraft, Tetris...
  • animirani likovi: Hello Kitty, Super Mario, Yu-Gi-Oh, Pokemon, Pikachu...
  • slikarstvo i umjetnost: origami, kaligrafija, ikebana, ukiyo-e stil, Veliki val Kanagawe - Katsushike Hokusai, tetovaža
  • dizajn: minimalizam, tatami podni oblozi
  • moda: kimono, japanke, cosplay i moda dizajnera kao što su Yohji Yamamoto, Rei Kawakube, Issey Miyake, Kenzo
  • glazba: karaoke, J-Pop, Kodō bubnjari...
  • kazalište: kazališne vrste kao što su noh, kyogen, kabuki i bunraku
  • kulinarstvo: sushi, ramen, tempura, teriyaki, miso, wasabi, sake, zeleni čaj...
  • monumenti: carska palača u Tokiju, Tokio Skytree, hram Senjo-Ji, Kinkaku-Ji (hram obložen zlatom) u Kyotu, carska palača u Kyotu, svetište Fushimi Inari, memorijalni park mira u Hirošimi, najveći humanoidni robot na svijetu od 25t u Yokohami
  • arhitektura: hoteli s kapsulama (a ne sobama), ljubavni hoteli, onsen terme, neonski osvijetljene gradske četvrti, svjetski poznati dvorci i hramovi, razni stilovi, klizna vrata, zakrivljeni krovovi, japanski zen vrtovi
  • vrtlarstvo: bonsai, ikebana...
  • koncepti: ikigai, kawaii, wabi-sabi
  • duhovnost: zen, shinto, čajna ceremonija, japanska mitologija...
  • borilačke discipline: karate, aikido, đudo, kendo, sumo
  • ljudi: geishe, samuraji, ninja...
  • kulturni uređaji: walkman, Game Boy, Nintendo, auti, vatromet...
  • sudoku, emoji, itd.

A sad nabroji sav kulturni kapital svoje zemlje pa ćeš uočiti razliku!
Pritom mislim samo na ono što je u cijelom svijetu poznato, a ne što samo nekolicina zna - dakle, kultno iz kulture, kulturni eksporti i kulturni kapital.

Ako ćemo iskreno, ako pitaš bilo kojeg stranca što zna o tvojoj zemlji, vezano za kulturu, rijetko tko će ti znati išta reći. Jer, koliko god da si ponosan/na na svoju kulturu, ipak, u kontekstu svjetske kulture ne zauzima visoko mjesto pa čak i vrlo nisko. A zašto je to tako?
Neću sad ulaziti u razloge, nego razlog zašto uopće pišem ovaj prilog nije ni u kojem slučaju da omalovažavam našu i slavensku kulturu uopće, nego da obznanim što sam po tom pitanju osobno učinila. Jer, najlakše je kritizirati, zar ne, a najpametnije ponuditi rješenje.

Iako su kulturna baština i repertoar naše regije bogati, no malo što od toga ima značaj na svjetskoj kulturnoj sceni, a pogotovo zemlje naše regije nemaju ništa od izvoza kulturnih dobara. Napominjem da gospodarstvo svake zemlje može napredovati prije svega kad je izvoz veći od uvoza, što kod nas nije slučaj. A pod izvoz ne spadaju samo materijalna dobra nego i kulturna. Za blagostanje svake zemlje, nužna je kultura i izvoz kulture.

Hrvatska kulturna baština sadrži razne govore (kajkavština, čakavština...), plesove (linđo, drmeš, folklorni ansambl Lado...), glazbu (bećarac, klape...), glazbala (tambure, gajde, gusle...), ophode, liturgijske i pučke običaje (Zvončari...), svatovske običaje, manifestacij i igre (Picokijada, Đakovački vezovi, Varaždinske barokne večeri, Vinkovačke jeseni, Fešta svetoga Vlaha, Sinjska alka, Moreška, Picigin...), rukotvorstvo i umijeća (čipkarstvo, medičarstvo i licitarstvo...), tradicijska jela (Slavonski kulen, Zagorski štrukli, Lički sir škripavac, Samoborske kremšnite...) itd.
Tu su još i razna nepriznata kulturna dobra koja potječu iz Hrvatske, kao što su kravata, pinkala itd.
Osim nekih prehrambenih proizvoda koji se prilično slabo izvoze, tj. prodaju u inozemstvu, ne možemo se pohvaliti da imamo neko kulturno blago, barem ne u očima svijeta.

Napomenimo i to da u Hrvatskoj ne postoje nikakvi (povjesni) monumenti kojima bismo se mogli dičiti i za koje bilo tko u svijetu zna. Ako ne računamo katedrale koje gotovo svaki veći grad u Europi ima, hrvatski arhitekti i graditelji nisu ništa značajno doprinjeli kulturi našeg kraja. I ono malo značajnih arhitektonskih postignuća na našim prostorima, možemo zahvaliti strancima a ne Hrvatima, kao što su npr. bečka pročelja (fasade) na mnogim zgradama Zagreba i Opatije.

Osim nacionalne kulture, ne možemo se pohvaliti ni time da u našoj zemlji živi niti da su živjeli istaknuti pojedinci na području kulture koji su (bili) priznati i van granica zemalja bivše Jugoslavije. Pokušaj sastaviti popis istaknutih ličnosti koji se profesionalno bave (ili su se bavili) umjetnošću, nekim kulturnim izričajem i znanošću, kao i istaknute ličnosti javnog, kulturnog života koje su donekle poznate u svijetu pa ćeš vidjeti koliko ćeš se namučiti ikoga staviti na taj popis a kamoli da se radi o dovoljnom broju. Nijedan hrvatski živući i neživući umjetnik, glazbenik, režiser, pisac, dizajner, modni dizajner, arhitekt, kuhar, izumitelj pa ni znanstvenik kao ni povjesna ličnost (osim Tita, za kojeg većina ionalo ne zna) nije stekao svjetsko priznanje a kamoli slavu. Zašto je to tako? Ima li nešto u našem mentalitetu što spriječava pojedince da se toliko iskažu dado njih drže i ljudi drugih zemalja? Nije li naš narod brži na "okidaču" nego na podršci velikana?

Da ne bismo preveć duljili, neću sad ulaziti u baštine kultura drugih zemalja južnih Slavena, koji su također naši vjerni korisnici, jer je smisao naglasiti situaciju s kojom smo konfrontirani a kojoj većina okreće glavu, ne želi se suočiti s istinom:
kultura naše regije nije na visini koja bi nam omogućila blagostanje!

To je tako, ali ne mora ostati tako. Što ćeš ti osobno poduzeti da to ne ostane tako? Evo što sam ja poduzela i čemu se možeš i sam (a) pridružiti da sebe kultiviraš i ujedno doprineseš kulturnom uzdizanju cijele regije, a time i postizanju blagostanja: kreirala sam kulturno-obrazovni program pod nazivom "Vrlinologija" i koristim ovu priliku da te pozovem da nam se pridružiš. Što ti dobivaš od toga, što je to i temeljne postavke objasnili smo u ilustrativnim videoprilozima pa te pozivamo da ih pogledaš ovdje »

Ako se pitaš zašto je Vrlinologija kulturno blago, znat ćeš odgovor na to najbolje nakon što prođeš taj kulturno-prosvjetni program, jer nema ništa boljeg od toga da se sam(a) uvjeriš. Svaki cigo svoga konja hvali pa tako nije na nama da procijenjujemo pravu vrijednost svog uradka. No, evo nekoliko značajki programa koje govore same za sebe:

Ovaj kulturno-obrazovni program dizajniran je da svima pomogne povisiti svoju svijest uz pomoć vrlina za zadobivanje moći za: blagostanje, sreću i uspjehe na svim poljima, napredak, duševni mir, potpunu slobodu, transformaciju, proboj na višu, blagodatnu razinu postojanja, kao i prevenciju i rješavanje svih problema, uključujući one koji se tiču zdravlja, posla, financija i međuljudskih odnosa.

Popularnost i kulturna vrijednost Vrlinologije temelji se na rezultatima i blagodatima, odnosno na onome što se od toga dobiva. Uz uspjehe, blagodati ovog programa su zabava i kulturno uzdizanje. Komercijalna vrijednost nečega ne određuje njegovu pravu vrijednost. Vrlinologija je trenutno dostupna na tri jezika, uključujući engleski i djelomično njemački.

Izvozom ovog kulturno-obrazovnog programa u različitim formatima (školski predmet, aplikacija, igre, karte, itd.) slijevat će se kapital u onu zemlju koja to prigrli. Svojatanje obično dolazi nakon što se nešto popularizira, kad je obično prekasno pa se dotična kulturna blaga pripisuju drugim zemljama koje su znale prepoznati i podržati one koji kreiraju neku kulturnu i drugu vrijednost. Tako, recimo, od postignuća Marka Pola, Nikole Tesle, Rudolfa Steinera i mnogih drugih velikana rođenih u Hrvatskoj, Hrvatska ne zarađuje ništa od svega toga, dok druge zemlje od njih profitiraju u vidu prodaje i poreza, između ostalog.

Vrlinologija je nastala u Njemačkoj, ali je tu još nismo plasirali na tržište već zasada jedino u zemljama bivše Jugoslavije zato što želimo najprije doprinijeti blagostanju svoje domovine i regije. Koliko naš narod ima sluha za vrline, pokazuje (ne)popularnost vrlinologije. Stupanj svijesti nekog naroda odražava stupanj njegova blagostanja, kao što to dokazuje Teorem svijesti. Stupanj tvog blagostanja odražava stupanj tvoje svijesti, i obrnuto.

Hoće li Vrlinologija postati hrvatsko, južnoslavensko ili njemačko kulturno blago ovisi o tome koliko ti i tvoji sunarodnjaci imate sluha za vrline i koliki vam je stupanj svijesti da prepoznate moć vrlina za ostvarenje blagostanja. Na tebi je da procijeniš vrijednost vrlinologije jer ljepota je u očima promatrača, baš kao i ružnoća.

Možeš sad radije posvetiti svoje vrijeme teorijama zavjere ili nekim drugim nekonstruktivnim aktivnostima, ili možeš odlučiti da je vrijeme da preuzmeš potpunu odgovornost za svoj život i blagostanje te se na krilima vrlina, tj. vrlinizirajući se, uzdigneš na novu razinu postojanja koja donosi čarovite blagodati.

Prvi korak »

Ako ti se sviđa ova kolumna, molimo potvrdi to klikom: 
Ako ti se sviđa ovaj prilog kolumne, potvrdi to klikom: 
Promijenili smo sigurnosni sustav domene s http u https pa se mjerač vratio na nulu

Navedi koja su kulturna blaga tvoje zemlje a koja važe kao kulturni export ili kulturni kapital, čime tvoja zemlja profitira:
 
Vic

Zašto plavuša nosi računalo liječniku?
Da ga cijepi protiv virusa.

Korona – sreća u nesreći

  lipanj, 2020

Želiš li spasiti mnoge živote? Želiš li spasiti svijet? Ako da, nudimo ti super priliku za to na kraju ovog priloga.

Ali prvo nešto i za tebe osobno.

Kao što znaš, čovječanstvo prolazi kroz historijska vremena, kroz izazov bez presedana, mada je u dalekoj prošlosti bilo sličnih pa i gorih izazova s milijunima preminulih. Kao i naši preci tako ćemo i mi to prebroditi i čak time napredovati jer je u prirodi tako regulirano da krize služe kao odskočne daske za skok na novu razinu postojanja. Prema tome, treba i na ovu tzv. krizu gledati kao na odskočnu dasku.

Nema tog napretka koji nije sa sobom odnio i mnoge žrtve jer je u prirodi tako regulirano da se dobici i gubici, kao i svi drugi polariteti izmjenjuju. Gubici donose dobitke, ne samo investitorima, nego svima. Iz više perspektive, u stvari, ni ne postoje gubici ni smrt ni slično jer gledajući krupni plan, a ne samo površinski, kad se sve zbroji i oduzme, uvijek smo u plusu i smrt nije kraj nego novi početak (tj. odlazak u raj, ili reinkarniranje, kako hoćeš). Naravno, ne smijemo omalovažavati grozote, tugu i patnju, nego na krilima suosjećanja ih prebroditi, umjesto pasti u depresiju.

Kad smo već kod smrtnih slučajeva, naglašavam činjenicu da se izvještaji o broju umrlih od korone odnose i na sve one koji bi i inače umrli od svojih drugih bolesti ili od starosti, stoga te brojke nisu nimalo točne pa se nemoj dati njima zavarati. Ako su neki smrtno bolesni ljudi u trenutku smrti imali virus, njihova se smrt pripisuje virusu a ne pravom uzroku smrti, što nije ispravno.

Naime, boležljivi ljudi su zbog slabijeg imuniteta skloni lako i brzo uhvatiti razne viruse pa je logično da uhvate i koronavirus. Samo zato što su ga uhvatili, to ne znači da su od njega samog i umrli. Velikoj većini ljudi koji bi i inače u ovo vrijeme umrli (jer i inače svaki dan umiru ljudi) sada pripisuju njihovu smrt koroni, samo zato što je testom pokazano da su imali taj virus. Činjenica da od koronavirusa umire manje od 10% inficiranih ljudi ukazuje da ne ubija taj virus, nego ono od čega ljudi umiru jest slab imunitet i kao posljedica njihove prijašnje bolesti ili jednostavno starosti.

Usput znaš li da u naprednim kulturama (gdje ljudi nisu primitivni) kad god su se dogodile neke prirodne katastrofe, kao što su potresi, hurikani, pa i nuklearne katastrofe, lokalni su ljudi time imali više koristi nego štete?! Postoje znanstvene studije i teze koje o tome naširoko razlažu pa ne bih sad ovdje o tome. Osim za ljude, ono što ljudi nazivaju katastrofama, te su stvari uvelike blagotvorne za ekosistem. O tome već dugo namjeravam napisati jedan članak sa svim dokazima pa ćeš ga jednog lijepog dana moći pročitati i uvjeriti se. Slično je s mnogim drugim tzv. katastrofama – ovisi kako se prema njima odnosimo, kakav će efekt imati na nas.

U svakoj krizi postoje gubitnici i dobitnici, a ti ćeš biti dobitnik ako sprovodiš u praksi ono što predlažemo kroz program Vrlinologije i općenito kroz sadržaj portala Životna škola.

Konkretno, sve se svodi na to da svoju svijest što više održavaš na što višim modalitetima svijesti koji su provizorno rangirani na skali svijesti.

Ne može ti nitko ništa, a kamoli tamo neki virusić (psi laju, karavani prolaze), ako se vrliniziraš i time povisiš svoj imuglobin A na visinu dovoljnu za obranu od svih nametnika. Ljudski obrambeni mehanizam je savršeno stvoren pa se ne moraš bojati nikoga ni ničega, osim ako svoj obrambeni mehanizam kompromitiraš neumjerenim izlaganjem toksičnim elementima. Toksini nisu samo u zagađenoj okolini nego i u tvojim izborima. Imaš slobodu birati što ćeš jesti, piti, misliti, govoriti, činiti, itd. Sve to može imati bilo pozitivnu ili negativnu notu pa ako si osviještena, inteligentna osoba, imam povjerenja u tebe da ćeš preuzeti kontrolu i odgovornost za svoje zdravlje i život općenito. Ako ti to iz nekog razloga (npr. karma, stanična memorija, itd.) ne polazi za rukom, stojimo ti na raspolaganju sa svojim modulima.

Ukoliko čovjek nije vidovnjak, pa čak i onda kad to jest, teško je predvidjeti kako će se trenutna situacija s koronavirusom odraziti na razne aspekte ljudskog života. Mnogi najavljuju sve i svašta, veću gospodarsku krizu i čak kolaps pa ako se plašiš tih najava i sličnog, iznimno je važno odmah napraviti odmak od toga.

Nemam namjeru mazati ti oči kojekakvim pričama, nego baciti ti svijetlo na drugu stranu situacije (u stilu naslova ove kolumne - druga strana medalje) pa da možeš sve izbalansirati, uspostaviti harmoniju i tako napraviti prodor u blagostanje. U duhu igrača šaha, dobro je razmišljati nekoliko poteza unaprijed i tako se pripremiti za moguće nadolazeće događaje. U tom smislu, kad krene domino efekt, mi imamo domin efekt (jer se prezivamo Domin) koji ima suprotan učinak, odnosno vraća harmoniju, domino kockice natrag u normalu.

Netko bi mogao pomisliti, kako je moguće u ovoj situaciji ne biti zabrinut i u strahu pa zato naglašavam da nema potrebe za brigom i strahom u svijetlu istine. Nije sve istina što nam se servira preko medija i puno toga se s razlogom ocrnjava jer nažalost loše vijesti se bolje prodaju od dobrih. Ne bih uopće ulazila u teorije zavjere koje kolaju internetom da sam na vašem mjestu jer, bez obzira koliko je istine u nekima od njih, upuštanje u njih se svodi na tzv. „blame game“ na prebacivanje krivice umjesto na preuzimanje odgovornosti za svoj život. Okrivljavanje, baš kao i kukanje, brige, strahovi i slično,  spada u niskofrekventne, destruktivne modalitete svijesti koji ne samo da ništa ne donose, nego ponajviše odnose. Prije svega odnose naš mir, zadovoljstvo i slične visokofrekventne emocije koje su nam pogotovo u ova vremena najpotrebnije.

U duhu trenutnih svjetskih događanja napominjem ovdje nekoliko stvari koje ti mogu pomoći uhvatiti se ukoštac s trenutnim izazovima i iz njih izaći kao dobitnik. Da bi iz ove krize izašao/la kao dobitnik a ne gubitnik, pozivam te da dobro paziš u šta se upuštaš i da ne slijediš mase koje su uglavnom povodljive pa se lako povode za raznim agitatorima, smutljivcima i medijskim smicalicama. U tom smislu preporučam slijedeće:

  • Ne gledaj loše vijesti duže od jednu minutu u komadu, a po mogućnosti ne duže od 15 sekundi. Ako želiš biti informiran(a) o događajima, dovoljno ti je manje od minute da se informiraš o jednom događaju. Nema potrebe da satima buljiš u televizor gledajući vijesti i tako nepotrebno truješ svoj um i staničnu memoriju negativnim vijestima. Ako je tvoj izgovor taj da želiš biti informiran(a), zašto se onda ne informiraš i o dobrim vijestima?! Puno je više dobrih vijesti u svijetu, nego loših, ali su nam one toliko normalne da i ne spadaju u vijesti. Ljudi kojima nedostaje radosti i ljubavi u životu skloni su drugoj krajnosti pa se zato založi za to da u svoj život uneseš što više radosti, ljubavi, mira i ostalih vrlina, u čemu ti pomažu naši moduli na te teme.

  • Drži se podalje od ljudi koji pretjeruju s kukanjem, jadikovanjem, pesimizmom, razglabanjem o tzv. kraju svijeta, distopijskim scenarijima i slično. Ljudi vole dramu i tako se naslađuju katastrofama i nesrećama! Zašto bi inače uživali u horor filmovima, trilerima, dramama, ratnim filmovima, u roller coaster vožnjama, bungee jumpingu i sličnome! Neću uopće ulaziti u nesvjesni tzv. Schadensfreude (naslađivanje tuđom nesrećom, namještaljke/podvale, neslane šale). Predlažem da se držiš podalje od takvih ljudi kad god je to moguće ili, još bolje, urazumi ih, ako možeš! Usto, nemoj se trovati filmovima koji u tebi potiču strah (horori, trileri…), agresiju (kriminalistički i ratni filmovi), osvetu ili bilo koje druge moduse svijesti koji na skali svijesti kotiraju ispod 200, jer time se prosjek tvoje svijesti smanjuje a time i tvoja razina blagostanja, kao i šanse za blagostanjem. U tom smislu ti predlažem čim više čitati i gledati komedije, ljubavne ili romantične filmove/knjige, duhovne, poučne, inspirativne itd. Npr., Zootopia, Dumbo, St. Vincent itd.

  • Vrline su najbolji protuotrov i vakcina! Stoga te pozivam da čim više aktiviraš i kultiviraš svoje vrline. Recimo, ako baš moraš gledati vijesti, onda iskoristi tu priliku da umjesto da se pritom loše osjećaš, tj. da padneš po skali svijesti na pesimizam, brige, strah i slično, neka ti to služi kao prilika za recimo, kultiviranje vrline suosjećajnosti. To je izuzetno konstruktivna vrlina kojom možeš doprinijeti spašavanju svijeta. Ta vrlina ima jaku potenciju, za razliku od spomenutih mana.

  • Doživljavanje čuda zahtijeva pomak svijesti i percepcije. Ako želiš prijeći iz sfere gubitnika u sferu dobitnika, to nećeš postići kukanjem, brigama, strahom, pesimizmom i sličnim, nego suprotnim – dakle, vrlinama. U tom ti pomažu moduli iz našeg arsenala, pogotovo modul na teme:

  • Napravi listu pozitivnih stvari u ovoj svjetskoj, historijskoj situaciji, zato da bi se okretanjem ka pozitivnim stvarima u tebi aktivirao imuglobin A i time ojačao imunitet, kao i zato da bi se prosjek tvog stupnja svijesti povisio i time ti omogućio veći stupanj blagostanja, kao što to ukazuje Teorem svijesti. Npr.

    • Rekordno smanjenje prometnih nesreća i broja poginulih u prometnim nesrećama jer ljudi manje putuju
    • Smanjeno zagađivanje planeta jer ljudi manje putuju (zagađivanje autom, avionima...)
    • Članovi obitelji imaju više vremena za tebe pa ti ukazuju više pažnje sad kad su više doma
    • Imaš vremena za obaviti neke privatne stvari koje si dugo odlagao
    • Imaš vremena za naučiti nešto novo. Recimo, pečenje kolača, vrlinologija...
    • Imaš manje troškova za izlaske i šoping
    • Prilika za okrenuti se više u svoju unutrašnjost i preispitivanje
    • Povećala se zahvalnost za ono što imamo, što smo imali i što jesmo

    Učinila bih ti medvjeđu uslugu kad bih ti ja sad nabrojala svih stotinjak s moje liste jer je smisao da u sebi aktiviraš vrlinu kreativnosti, optimističnosti i dr.

  • Iskoristi ovo vrijeme kad si više doma da obaviš sve ono što si dugo odlagao – npr:
    • Educirati se i pročitati razne konstruktivne knjige i članke
    • Složiti foto-albume
    • Pospremiti i očistiti neke zapostavljene dijelove doma (ostavu, ormare, podrum, garažu…)
    • Okreči svoju sobu ili cijeli stan (ili kuću)
    • Provodi više vremena u prirodi, naročito ispod nekog drveta (jer drveće je jako moćno, no doduše, nemaju sva stabla istu moć) ili u vrtu (ako ga imaš). Možda je sad pravo vrijeme da započneš s vrtlarstvom…

Ako znaš engleski, toplo preporučujemo pročitati moje najnovije  postove i članke iz opusa na engleskom jeziku, koje inače objavljujem na virtuology.biz

Lansirali smo specijalnu kampanju za duhovnu vakcinu za koronavirus pa imam zamolbu za one koji žele spasiti mnoge živote pa i cijeli svijet.

Naime, treba nam pomoć u širenju toga pa svaka i najmanja aktivnost u tom smislu može polučiti lančanu reakciju o kojoj ne možeš ni sanjati. Čak i ako ne znaš engleski jezik, znaju ga oni u tvojim krugovima pa tako možeš mnogima, direktno i indirektno spasiti život. Nema smisla da ovaj virus oduzima tolike živote kad postoji sredstvo protiv toga, tj. sredstvo za prevenciju i liječenje, koje je besplatno!

Odgovorne institucije su nažalost toliko pod bremenom birokracije da se na njih ne možemo u potpunosti osloniti, pogotovo ako ne vide zaradu u tome. Dok oni iznađu i prepoznaju rješenje za mnoge može biti već prekasno, ali ne i ako se ti angažiraš. Ne znam jesi li svjestan/na da ovime fakat možeš indirektno spasiti na tisuće života, ako ne i više.

Stoga, u tom smislu predlažemo ove akcije:

Ako ti se sviđa ova kolumna, molimo potvrdi to klikom: 
Ako ti se sviđa ovaj prilog kolumne, potvrdi to klikom: 
 
Stariji prilozi ove kolumne »
Naslovi priloga:
Home | Uvjeti korištenja | Zaštita podataka | Sitemap
Copyright © 2009 by Talidari :: Designed by Talidari