Štetne posljedice stanovanja u stanovima
Jeste li znali da ako bolujete od nekih alergija, pneumonitisa, konjunktivitisa, astme, dermatitisa, oštećenja jetre ili bubrega, karcinoma, mučnina, glavobolja, infekcije Helicobacterom pylori, depresije, smetnji koncentracije ili razdražljivosti, da je mogući uzrok toga upravo to što živite u stanu? Možete se liječiti koliko želite, ali ako i dalje stanujete u uvjetima koji tu bolest ili poremećaj uzrokuju, onda se toga nećete nikada riješiti. Jedino rješenje je to da se što prije iselite iz svog stana. To rješenje moguće je svakomu, samo je stvar osvještavanja, informiranja i poduzimanja.
Na zdravlje stanara utječu kakvoća izgradnje, sanitarija, emanacije radona i azbesta, dovod vode, kanalizacija i odvodnja, stube, interijer, vlaga i para, temperatura, kakvoća zraka, štetni nametnici, mezimci, dim (pasivno pušenje), buka, prenapučenost i drugi faktori. Važno je osvijestiti štetnost izloženosti raznim kemijskim, fizikalnim i biološkim agensima unutar stambenog objekta, kao i socijalne, ekonomske i kulturalne posebnosti projektiranja, izgradnje i nastavanja. I samo prekomjerno prebivanje u zatvorenoj ili poluotvorenoj okolini ima štetni utjecaj na zdravlje.
Neupitna je povezanost zdravlja i stanovanja pa je većina ljudi svjesna da je nužno paziti na uvjete stanovanja, no mnogi nisu svjesni da su mnoge bolesti i poremećaji uzrokovani životom u stanu, zato to ovdje ističemo. To je jedan od glavnih razloga zašto apeliramo svima koji žive u stanu da kreiraju uvjete koji će im omogućiti što brže preseljenje u obiteljsku kuću sa zemljom.
Meditacije i druge duhovne prakse ne mogu biti dovoljno učinkovite kad ih prakticiramo okruženi betonom i raznim vrstama štetnog zračenja. Nitko od duhovnih učitelja nije doživio prosvjetljenje u gradu ili stanu. Svi od reda su doživjeli svoja značajna duhovna iskustva negdje u prirodi, bilo u šumi, pod drvetom, u pećini, pustinji, na planini i slično. Najvažnije odluke ne smiju biti donesene u zgradi, nego u prirodi.
Modernizacija i kapitalistički vrijednosni sustav mnoge su ljude usmjerili na to da se odluče na jeftinije i suvremenije stanovanje koje omogućuje stanogradnja. Međutim, u pokazatelje modernizacije spadaju ne samo uvjeti obitavanja, već i briga o zdravlju, razina
naobrazbe, način života, tehnologija privređivanja te raznolikost prehrane.
O odnosu suvremenog načina stanovanja i zdravlja provedene su malobrojne istraživačke studije, a jedna od njih je i ovdje (pdf). Tu su prikazani pojedini učinci stanovanja na zdravlje. Posebno su obrađeni biološki,
fizikalni i kemijski agensi koji mogu utjecati na pojavu bolesnih stanja u svezi sa stanovanjem.
Obrazloženi su pojedini problemi stanara u svezi sa zdravljem, te je
dan kratki prikaz pojedinih bolesti koje se povezuju sa stanovanjem. Osim toga, opisan
je i psihosocijalni aspekt učinka stanovanja. Iz te studije izdvajamo samo neke stavke:
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ukazuje na potrebu poboljšanja stambenih uvjeta radi
sprječavanja psihogenih problema uzrokovanih stanovanjem. Uz to, i rezidencijalni okoliš važna je determinanta zdravlja i kvalitete života.
Tvari koje se upotrebljavaju pri gradnji stanova nepovoljno utječu na unutrašnju kvalitetu zraka a uz dugotrajnu izloženost imaju kronične toksične učinke.
Lakohlapljivi organski spojevi (npr. formaldehid) česti su u gradnji i opremi. Povećanje temperature i vlage udvostručuje otpušteni formaldehid. Simptomi: nadraživanje sluznice oka, nosa i grla, mučnina te glavobolja. Dugotrajna izloženost povezuje se s oštećenjem jetara, bubrega i CNS-a.
Radon je plin koji povećava rizik radijacije u plućima a do njegove emanacije u prostorima dolazi zbog pušenja ili nekog drugog nepotpunog izgaranja (prozračivanje ložišta). Radonu se pripisuje indukcija karcinoma pluća.
U druge štetne kemijske agense spada CO2 i CO iz ložišta i prašine arsena iz boja starih zidnih tapeta.
Olovo je prisutno u zraku zgrada koje su uz prometne ulice zbog ispušnih plinova vozila. Izloženost olovu je moguća kroz prozore i klimatizacijske uređaje, kao i olovne cjevovode i zidne boje. Dječja dob je osjetljivija na trovanje olovom, napose živčani sustav. Nerođena djeca izložena povišenim vrijednostima olova mogu imati sniženi kvocijent inteligencije (QI).
Azbest se upotrebljavao kao izolator u zgradama. Posjeduje karcinogeni i fibrogeni potencijal.
Plijesni su česta pojava u stanovima zbog povećane vlažnosti. One uzrokuju hipersenzitivni pneumonitis te alergijski alveolitis. Pri kroničnoj izloženosti utječu na razvoj plućnog emfizema.
Vlaga i kakvoća zraka unutar stana dovodi do bolesti dišnih putova s popratnim zdravstvenim teškoćama. Vlaga može biti uzrokovana smještajem zgrade, omaškama u izgradnji, opremi, ali i zbog ponašanja stanara. Dodatno, kakvoću zraka u stambenim prostorijama pogoršavaju ljudski mirisi, onečišćenja vanjskog zraka te emisije mirisa iz kuhinje i sanitarnih prostorija. Bez dovoljnog provjetravanja
raste koncentracija ljudskih mirisa (osobito
neugodne), vodene pare, CO2, broja mikroorganizama,
prašine i plinovitih onečišćenja u
zraku prostorija, a smanjuje se količina kisika. Također, klimatizacijski uređaji osim reguliranja temperature smanjuju relativnu vlažnost zraka.
Grinje su mikroorganizmi koji su sastavnice kućnih prašina. Uzrokuju: rinitis, konjunktivitis, astmu, atopijski dermatitis,
urtikariju, kontaktni dermatitis i anafilaksiju.
Buka je karakteristika urbane okoline. Podražajno djeluje na vegetativni sustav, a povezana je i sa psihološkim stresom. U prenapučenim zgradama previsoka razina buke uzrok je smanjenju trajanja REM faze sna i posljedično tijekom budnosti smetnji koncentracije i razdražljivosti.
Ionizirajuće i neionizirajuće zračenje također
ima možebitni učinak na
zdravstvene poremećaje, pretežno onda ako
su stambeni prostori u blizini takvih izvora
zračenja - dalekovodi, antene i odašiljači, radari,
mikrovalni kuhinjski uređaji, radiostanice i sl.
Elektromagnetska (električka) preosjetljivost je zdravstveni poremećaj uslijed izloženosti uobičajenim elektromagnetskim poljima iz električkih izvora u okolišu - npr. mobiteli svih stanara jedne zgrade. Klinička su obilježja: kožne promjene, kognitivni poremećaji, umor, glavobolja, stezanje u prsima,
mučnina, nesanica itd.
Nedostatak tjelesne aktivnosti onih koji žive u malim stanovima poprima epidemijske razmjere.
Niz je bolesti možebitno povezanih s
nepovoljnim okolišem: psorijaza, migrena i
kronična glavobolja, multipla skleroza, depresija,
PMS, ekcem, bolovi u zglobovima, kronične
probavne smetnje (M. Crohn), preosjetljivost na Candidu albicans i kronične smetnje sluha.
Stanovanje na višim
katovima može nepovoljno utjecati na zdravlje
starijih osoba, invalida, trudnica i djece ako nema
dizala. Odvojenost od tla u visokim zgradama i prenapučenost u takvim stambenim zgradama
mogu utjecati na psihičke promjene. Ne smiju se zanemariti psihičke potrebe stanara te psihološko djelovanja cijelog
prostornog volumena i njegovih proporcija na
čovjeka. Trend smanjenja veličine stanova
ima psihološki
učinak na zdravlje. Prenapučenost, skučenost, siromašno stanovanje i siromaštvo susjeda
dovode do pesimizma, pasivnosti, kroničnog
stresa, nezadovoljstava.
Prilike u
djetinjstvu imaju kumulativni učinak na fizičko i
mentalno zdravlje. Mnoge bolesti odraslih poput
infekcija Helicobacterom pylori, uzročnikom
difterije te zaušnjaka pripisuju se i danas
prenapučenosti za vrijeme djetinjstva.
Konačno tu su i neizostavne estetske potrebe pojedinca. Svakodnevna izloženost betonu i drugim neestetskim elementima stambenog prostora ostavlja trag na psihičko zdravlje stanara.
Neodgovarajući način projektiranja može pridonijeti manjkavim posljedicama u konstrukciji
zgrada, poput betona s neadekvatnom čeličnom
armaturom. Različito orijentirana pročelja zgrada
s različitim mikroklimatskim uvjetima posljedično
utječu na mikroklimu stana.
Broj zgrada u naselju utječe na cirkulaciju zraka, svjetlost, promet, higijenske
uvjete, a potrebno je i dovoljno mjesta za
rekreaciju i igru te zelenilo. Nekontrolirano širenje ljudskog
naseljavanja ima negativne posljedice na lokalni i globalni okoliš.
Drvena gradnja (brvnare, korablja) pruža ugodnu unutrašnju mikroklimu u kontinentalnim ili planinskim klimatskim uvjetima. Tradicijska kamena gradnja mediteranskog područja isto tako je prilagođena lokalnoj klimi.
Zaključak:
Stanovi ugrožavaju ljudsko zdravlje. Slobodno stojeće obiteljske kuće
najpogodnije su za zdravo stanovanje.