Teorem svijesti
autor: Talidari

Teorem svijesti utvrđuje da je:
stupanj sveopćeg blagostanja = stupanj svijesti

Za ostvarenje trajnog materijalnog i duhovnog blagostanja, uspjeha i sreće u životu, nužno je povisiti svoj stupanj svijesti.
Korelacija svijesti i blagostanja nije uvijek svima očita jer površnim gledanjem, mnogi koji naoko žive u blagostanju, daju dojam da je njihov stupanj svijesti nizak ili niži od mnogih koji ne uživaju u blagostanju. Zbog toga je važno shvatiti što se točno misli pod ovim teoremom.

Stupanj sveopćeg blagostanja = materijalno i duhovno blagostanje, koje uključuje ne samo financijski uspjeh nego sveopći uspjeh (i zdravlje, obiteljski odnosi, brak, međuljudski odnosi...) i sreću. Većina bogatih ljudi ne živi u blagostanju, već u stalnom stresu, nezadovoljstvu, neispunjenosti, problemima itd. To nije ono što je predmet ovog teorema jer on utvrđuje ideal.

Stupanj svijesti = nije isto što i stupanj svjesnosti, obrazovanja, inteligencije, ni moralnosti pa je važno prvo shvatiti razliku, što smo objasnili u modulu na temu svijesti, ponajviše u segmentu "Stupanj svijesti". Stupanj svijesti određuju čovjekove vrline i mane, odnosno prosjek svih modaliteta svijesti u kojima čovjek tijekom dana i vremena prebiva, prema skali svijesti »

Ovaj teorem svijesti objašnjava zašto su pojedini reperi bogatiji i omiljeniji od većine, recimo, nastavnika, zašto su mnogi bez fakultetskog obrazovanja uspješniji od većine visokoobrazovanih pojedinaca i zašto na poslu ne napreduju najsposobniji i najobrazovaniji. Kao što to teorem naznačuje, za sveopći uspjeh, sreću, bogatstvo, omiljenost, napredovanje i slično nisu toliko presudna znanja i vještine, koliko su to vrline - i to ne vrlina dobrote, već prosjek svih vrlina.
Vrline su konstruktivni modaliteti svijesti.

Netko tko je neobrazovan, netalentiran i nesposoban, može imati visoki stupanj svijesti ako se često raduje, voli i općenito održava svoju frekvenciju na visini.
Jednako tako, netko tko je visokoobrazovan i izuzetno talentiran i sposoban, ne uživa u blagostanju ako je sklon destruktivnim i nekonstruktivnim modalitetima svijesti, koji kotiraju ispod 200 na skali svijesti.

Teorem se može generalizirati i vrijedi u različitim područjima primjene.
Budući da viši modaliteti svijesti predstavljaju vrline, a oni niži mane, može se tvrditi da je stopa blagostanja jednaka stopi kultiviranja vrlina.

Ljudi su kompleksni; ne može ih se svrstati u formule i algoritme. Ljudsko blagostanje i svijest više su kvalitativne nego kvantitativne vrijednosti, ali se također mogu donekle, provizorno kvantificirati frekvencijom i kineziološkim vrijednostima, kao i raznim drugim subjektivnim ocjenama. Kao i indeks sreće, stopu blagostanja također nije moguće znanstveno izmjeriti. Ne postoji mjerni instrument koji može izmjeriti nečiju stopu blagostanja niti nečiji stupanj svijesti. Njihove vrijednosti su subjektivne i provizorne, ali svejedno korisne.

Vrijednosti indeksa sreće i stope blagostanja dobivaju se na temelju ocjena ispitanika od kojih se traži da ocijene svoj trenutni život na skali od 0 do 10. Indeks i stopa se izračunavaju povezujući rezultate različitih životnih čimbenika, zavisne varijable kao i konstante.

Vrijednosti stupnja svijesti izmjerio je Dr. David R. Hawkins sa svojim timom, koristeći kineziološku metodu mjerenja - mišićni testovi, što se temelji na znanstvenim otkrićima o staničnoj memoriji - te su vrijednosti prikazane na skali svijesti, a izvorno Hawkinsovim knjigama te na ovoj stranici.
Numerička vrijednost razine svijesti osobe dobiva se kineziološkim ispitivanjem mišića na skali od 0 do 1000. Dobivena se vrijednost potom usporedi s vrijednostima na skali svijesti.
Na primjer, ako specijalistički test mišića pokaže da je stupanj svijesti neke osobe, recimo, 500, to bi značilo da je stupanj svijesti te osobe: ljubav. Postoji razlika između trenutnog modaliteta svijesti i općeg stupnja svijesti, što je objašnjeno u modulu o svijesti.

Ovaj teorem svijesti dokazuje da je nužno povisiti stupanj svoje svijesti ako želimo povisiti stupanj svog blagostanja, materijalnog i duhovnog.

Da bi neka tvrdnja postala teorem, potreban je čvrsti dokaz - mora se predočiti valjana argumentacija uz aksiom(e) i, po mogućnosti, druge već utvrđene teoreme koji podupiru datu tvrdnju. Aksiom ili postulat je izjava koja je prihvaćena bez dokaza i koja se smatra temeljnom za dokazivanje teorema. Aksiomi se obično smatraju „samorazumljivim“. Znanstvene teorije ne mogu se dokazati, zato se i zovu teorije. Teoremi su, s druge strane, čisto apstraktne formalne tvrdnje: dokaz teorema ne može uključivati eksperimente ili druge empirijske dokaze kao što se takvi dokazi koriste kao potpora znanstvenim teorijama.

1 Talidari (Natalija & Darius Domin):
Ovaj teorem kreirali smo mi na osnovi mnogobrojnih dokaza is svog života. Otkad smo povisili svoj stupanj svijesti, to se izrazito odrazilo na naše blagostanje. Naročito smo primijetili utjecaj vrlina na blagostanje, zbog čega smo i kreirali čitav program vrlinologije, koji je postao osnovica cjelokupnog programa ovog portala. Što više povisujemo svoj stupanj svijesti s vremenom, tim se proporcionalno povisuje i naše blagostanje, koje se odražava u skladnom braku, zdravlju, na financijskom planu, popularnosti, slobodi, miru itd.

Većina se teorema, ako ne i svi, nazivaju prema njihovim kreatorima, pa se prema tome i ovaj teorem može nazvati Dominov teorem svijesti.
Talidari je naše zajedničko umjetničko ime.

Naši osobni dokazi za valjanost ovog teorema sastoje se u mjerljivim podacima našeg blagostanja i stupnja svijesti, koji se podudaraju.

2 Dr. David R. Hawkins:
Pokojni dr. David R. Hawkins je u svojoj knjizi "Power vs. Force" (Moć nasuprot sile), kao i u drugim knjigama i medijima, predstavio otkrića svojih istraživanja, od kojih je jedno da podizanje svijesti dovodi do blagostanja, uključujući unutarnji mir, slobodu i prosvjetljenje.

2005. u svojoj knjizi "Truth vs. Falsehood", Dr. Hawkins iznio je vrijednosti za pojedine zemlje i ljude, između ostalog, koje prikazuju stupanj svijesti (engl. LoC - level of consciousness). Kad se te vrijednosti usporede s indeksom sreće iz 2012. (kada je prvi put mjereno) i tadašnjim BDP-om tih zemalja, dobiva se dokaz da one zemlje koje imaju viši stupanj svijesti imaju i viši indeks sreće i BDP. Isto vrijedi i za organizacije i pojedince.

Zemlje koje kotiraju najviše kad se uzmu zajedno indeks sreće i BDP su ujedno i zemlje koje kotiraju najviše i po stupnju svijesti. U ovoj tabeli smo prikazali najbolje zemlje prema BDP-u i indeksu sreće i pored njih iznijeli prosječni stupanj svijesti tih zemalja, onako kako ih je Dr. Hawkins naveo nakon što je sa svojim timom izmjerio njihove vrijednosti, koristeći kineziološku metodu mjerenja - mišićni testovi, koje su izlistane ovdje i ovdje (str.40) - uzeti u obzir da su LoC i BDP vrijednosti izmjerene 2005. godine, a ako su se neke u međuvremenu promijenile, to je u principu moguće samo par stupnjeva više ili manje u rasponu od desetljeća. Podsjećamo, smisao nije predočiti trenutni prosječan stupanj svijesti ljudi pojednih zemalja, nego usporediti to s BDP i indeksom sreće kao dokaz da su stupanj svijesti i stopa blagostanja jednakoznačni.

BDP (2005.):		Indeks sreće (2012.):
SAD 421 Japan 355 Njemačka 400 Velika Britanija 410 Kina 385 Francuska 310 Italija 380 (Sicily 175) Kanada 415 Španjolska 300 Južna Koreja 400		Danska 350 Finska 400 Norveška 350 Nizozemska 405 Kanada 415 Švicarska 400 Švedska 350 Novi Zeland Australija 410 Irska 255 SAD 421

Kao što se vidi iz tabele, gotovo sve zemlje (osim Irske, što je upitno jer ipak indeks sreće je mjeren tek 7 godina kasnije) koje kotiraju visoko po oba mjerila (BDP i indeks sreće) imaju prosjek stupnja svijesti veći od 300, odnosno veći od 350, izuzev u par slučaja. To dokazuje da je za prosperitet i sreću nužno održavati svoj prosjek iznad 300 ili čak 350, što vrijedi jednako za zemlje, organizacije i pojedince.

Kad zbrojiš i oduzmeš sve svoje modalitete tijekom dana, ako osvijestiš sve njih, i pozitivne i negativne, uvidjet ćeš da ti prosjek nije na visini pa neka ti je to motivacija da preuzmeš sve više kontrolu tijekom dana nad time koliko se dugo zadržavaš u negativnim modalitetima (ne duže od minute, a idealno ne duže od 15 sekundi).

Kao što smo naveli, ni indeks sreće, ni stupanj blagostanja ni stupanj svijesti nisu znanstveno i tehnički mjerljive vrijednosti pa na njih treba gledati paušalno. Bit je uvidjeti korelaciju između tih vrijednosti koju teorem svijesti naglašava - korelaciju između stupnja svijesti i sveopćeg blagostanja. Nijedna zemlja čiji je prosjek svijesti ispod 200, od Libije do Kenije, nije se našla među zemljama čiji je indeks sreće ili BDP visoko. To dokazuje da je ukupna stopa uspjeha (bilo zemlje, pojedinca ili organizacije) jednaka ukupnom stupnju njihove svijesti.

Također, za sve prominentne pojedince, koje je Dr. Hawkins sa svojim stručnim timom kalibrirao, može se sa sigurnošću tvrditi da je njihova stopa blagostanja (popularnost, postignuća, bogatstvo) bila recipročna njihovom izmjerenom stupnju svijesti.

Na primjer neke osobe kojima je stupanj svijesti bio prije izrazito visok, tada su uživali u velikoj popularnosti, postignućima i bogatstvu, a kad im je stupanj svijesti opao (zbog ega - zlouporaba moći i slave), onda je opalo i sve ovo drugo, što opet ukazuje na korelaciju ovog teorema svijesti. Neke od tih osoba su Hitler (s 450 pao na 90), Napoleon (s 450 pao na 175 pa na 75), Krishnamurti (525 - 175), Satya Sai Baba (535 - 198), L. Ron Hubbard (410 - 145), Osho (570 - 180), Sivananda (615 - 195), Shri Ravi Shankar (515 - 195) i drugi.

S druge strane, osobe koje su napravile značajan skok svijesti naviše, njima je time porasla i stopa blagostanja koja je uključivala popularnost, postignuća, bogatstvo i druge blagodati.
Na primjer, Mahatma Gandhi (760), Sri Ramana Maharshi (720), Pantanjali (715), Terezija Avilska (715), Majka Tereza (710), Master Eckhart (705), slikar Rembrandt (700), Lao Tzu i Swami Vivekananda (610), Konfucije i pjevač Louis Armstrong (590), Martin Luther (580), Abraham Lincoln (560), pjesnik Rumi i skladatelj Puccini(550), Sokrat, Paramahansa Yogananda, Carl Gustav Jung i Wolfgang Amadeus Mozart (540), slikar Matisse (525), Winston Churchill, Beethoven i Rubens (510), Nelson Mandela, Madam Marie Curie, Dante i Johnny Cash (505), Shakespeare, Chopin i Mihail Gorbačov (500)
Napominjemo da rana smrt nije ništa loše, nego prijelaz u drugu, višu dimenziju, u Raj.

Također osobe koje su imale najvišu moguću stopu svijesti za ljude, kao što su Isus, Buda, Krišna i Zoroaster, ne samo da su u svoje vrijeme ostvarili veliki stupanj postignuća nego se njihova ostvarenja sve do danas štuju. Slično vrijedi i za sve ostale čiji je stupanj svijesti bio izrazito visok, za njih se zna da su uživali u blagodatima života.
Za razliku od njih, svi oni koji su poznati za destruktivnosti i za to da nisu uživali u blagostanju, njihovi su stupnjevi svijesti bili izrazito niski, što još jednom dokazuje valjanost teorema svijesti.

---

3 Lista najbogatijih duhovnih učitelja, svečenika i redovnika
Prema moneyinc.com i mnogim drugim izvorima, mnogi kršćanski, karizmatični pastori (naročito iz SAD-a i Afrike) ne uživaju samo u duhovnom nego i u materijalnom blagostanju pa činjenica da su visoko osvješteni i ujedno visoko-plaćeni (multimilijunaši) dokazuje valjanost ovog teorema.

Svi karizmatični duhovni učitelji svih vjera čiji je stupanj svijesti vrlo visok uživaju u materijalnom blagostanju, živeći na visokoj nozi, kao što su papa, Dalai Lama, Sadhguru, Oprah Winfrey, Desmond Tutu, Thich Nhat Hanh, Amma i svi ostali.
Jedna od mnogobrojnih listi koja objelodanjuje bogatstva azijskih duhovnih praktičara i aktivista čiji je stupanj svijesti visok, također dokazuje valjanost teorema svijesti, iako bogatstvo nije jedino mjerilo blagostanja. Druga mjerila su njihova popularnost, postignuća i utjecaj.
Još jedna od brojnih listi - finance101.com/these-are-insanely-rich-religious-leaders/

---