Što su to ključne kompetencije

Osim posjedovanja konkretnih osnovnih vještina za ostvarivanje nekog konkretnog zadatka, potrebne su fleksibilnije, generičke i prenosive kompetencije koje će pojedinca opskrbiti čitavim sklopom vještina, znanja i stavova koji su primjereni pojedinoj situaciji.

Ključne kompetencije su prenosivi multifunkcionalni sklop znanja, vještina, nadarenosti i stavova koji su potrebni svim pojedincima za njihovu osobnu realizaciju i razvitak, uključivanje u društvo i zapošljavanje.

Ključne kompetencije koje se smatraju neophodnim za uspješno sudjelovanje u društvu definirane su kao generičke ili transverzalne kompetencije. Odnose se na bolje upravljanje vlastitim učenjem, sklonost učenju, pristup i mogućnost upravljanja vlastitim učenjem, na društvene i međuljudske odnose i komunikaciju, motivaciju itd.

Razvoj ključnih kompetencija nudi "Životna škola" kroz svoje programe, projekte kao što je dobrotvorna akcija "Čarobno drvo" i putem online članaka

 

Akcija
čarobno drvo
Čarobno drvo
Pozivamo vas da sudjelujete u ovoj akciji u kojoj svaki mjesec zajedno jačamo razne vrline, svladavamo pojedine mane i usvajamo korisne vještine.
Opširnije »

8 ključnih kompetencija:

Kompetencija Definicija Znanje Vještine Stavovi

Komuniciranje na materinjem jeziku

Komunikacija je sposobnost izražavanja i tumačenja misli, osjećaja i činjenica u usmenom i pismenom obliku (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje) i lingvističko uzajamno djelovanje na odgovarajući način u čitavom nizu društvenih i kulturnih sadržaja – obrazovanje i izobrazba, posao, dom i slobodno vrijeme.

Solidno znanje osnovnog rječnika, funkcionalne gramatike i stila, funkcija jezika.

Svijest o raznim vrstama verbalne interakcije (razgovori, intervjui, rasprave, itd.) i osnovnim karakteristikama različitih stilova i registara govornog jezika.

Razumijevanje paralingvističkih karakteristika komunikacije (kvaliteta glasa, izraz lica, držanje tijela i izražavanje pokretima).

Svijest o različitim vrstama književnog teksta (bajke, mitovi, legende, pjesme, lirska poezija, kazalište, kratke priče, romani) i njihove osnovne karakteristike i vrste neknjiževnih tekstova (životopisi, molbe, izvješća, uvodni članci, eseji, govori, itd.) i njihove osnovne karakteristike.

Poznavanje osnovnih karakteristika pisanog jezika (formalni, neformalni, znanstveni, novinarski, kolokvijalni, itd.).

Svijest o promjenjivosti jezika i oblicima komunikacije tijekom vremena i u različitim zemljopisnim, društvenim i komunikacijskim okruženjima.

  • Sposobnost komuniciranja u pisanom i usmenom obliku, razumijevanje ili omogućavanje razumijevanja raznih poruka u raznim situacijama i u različite svrhe. Komunikacija uključuje sposobnost slušanja i razumijevanja raznih govornih poruka u mnoštvu komunikacijskih situacija te sposobnost konciznog i jasnog govorenja. Uključuje i sposobnost praćenja uspješnosti poruke, kao i sposobnost  započinjanja, održavanja  i okončanja razgovora u raznim komunikacijskim situacijama.
  • Sposobnost čitanja i razumijevanja različitih tekstova, prihvaćanje strategija primjerenih raznim svrhama čitanja (čitanje radi informiranja, učenja ili užitka) i raznim vrstama teksta.
  • Sposobnost pisanja raznih vrsta tekstova u različite svrhe, praćenje procesa pisanja (od koncepta do korekture).
  • Sposobnost pretraživanja, prikupljanja i procesuiranja pisanih informacija, podataka i pojmova da bi ih se moglo koristiti u proučavanju i sustavnom organiziranju znanja. Sposobnost razlikovanja relevatnih od irelevantnih informacija kod slušanja, govorenja, čitanja i pisanja.
  • Sposobnost formuliranja vlastitih argumenata u govoru i pismu na uvjerljiv način i potpunog uvažavanja drugih stajališta iznijetih u pisanom ili usmenom obliku .
  • Vještine potrebne za korištenje pomoćnih sredstava (poput bilješki, shema, karata) s ciljem proizvodnje, predstavljanja ili razumijevanja složenih tekstova u pisanom ili usmenom obliku (govori, razgovori, upute, intervjui, rasprave).

Stvaranje pozitivnog stava prema materinskom jeziku, njegovo prihvaćanje kao potencijalnog sredstva osobnog i kulturnog obogaćivanja.

Sklonost otvorenom pristupanju tuđem mišljenju i argumentima i uključivanje u konstruktivan i kritički dijalog.

Samopouzdanje kod javnog obraćanja.

Spremnost da težimo estetskoj kvaliteti izražavanja koja nadilazi isključivo tehničku preciznost  riječi/izraza.

Razvijanje ljubavi prema književnosti.

Razvijanje pozitivnog stava prema međukulturnoj komunikaciji.

Kompetencija Definicija Znanje Vještine Stavovi

Komuniciranje na stranom jeziku

Komuniciranje na stranim jezicima u velikoj mjeri ima istu dimenziju vještina komuniciranja na materinjem jeziku: temelji se na sposobnostima razumijevanja, izražavanja i tumačenja misli, osjećaja i činjenica u usmenom i pismenom obliku (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje) u odgovarajućem nizu društvenih sadržaja – posao, dom, slobodno vrijeme, obrazovanje i izobrazba – u skladu sa željama i potrebama pojedinca. Komuniciranje na stranom jeziku zahtijeva vještine poput posredovanja i međukulturnog razumijevanja. Stupanj  uspješnosti je različit u ove četiri dimenzije, između pojedinih jezika i s obzirom na lingvistčko okruženje i nasljeđe pojedinca.

  • Poznavanje vokabulara i funkcionalne gramatike, intonacije i izgovora.
  • Svijest o raznim vrstama verbalne interakcije (npr. razgovori licem u lice ili telefonski razgovori, intervjui, itd.).
  • Poznavanje primjerenog raspona književnih i neknjiževnih tekstova (npr. kratke priče, pjesme, novinski članci i članci u časopisima, Internet stranice, upute, pisma, kratka izvješća, itd.). Poznavanje osnovnih karakteristika različitih stilova i registara govornog i pisanog jezika (formalni, neformnalni, novinarski, kolokvijalni, itd.
  • Svijest o društvenim konvencijama i kulturnim aspektima i promjenjivosti jezika u različim zemljopisnim, društvenim i komunikacijskim okruženjima.
  • Sposobnost slušanja i razumijevanja govornih poruka u  primjerenom nizu komunikacijskih situacija (teme koje su bliske, od osobnog interesa ili relevantne za svakodnevni život).
  • Sposobnost započinjanja, održavanja i okončanja razgovora o temama koje su bliske, od osobnog interesa ili relevantne za svakodnevni život.
  • Sposobnost čitanja i razumijevanja nestručnih pisanih tekstova o nizu tema ili u nekim slučajevima, stručnih tekstova s bliskog područja i pisanje raznih vrsta tekstova u različite svrhe u primjerenom nizu situacija.
  • Primjerena upotreba pomoćnih sredstava (npr. bilješki, dijagrama, karata) kako bi se razumjeli ili proizveli pisani ili govorni tekstovi (npr. razgovori, upute, intervjui, govori).
  • Sposobnost započinjanja, održavanja odgovarajućeg  niza autonomnih aktivnosti učenja jezika.
  • Osjetljivost za kulturne razlike i otpor prema stereotipima.
  • Zanimanje i znatiželja glede jezika općenito (uključujući susjedne, regionalne, manjinske ili srednjevjekovne jezike, znakovni jezik, itd.) i zanimanje za međukulturnu komunikaciju.
Kompetencija Definicija Znanje Vještine Stavovi

Matematička pismenost i osnovna znanja iz  znanosti i tehnologije

Matematička pismenost je sposobnost zbrajanja, oduzimanja, množenja, dijeljenja i izračunavanja omjera pri mentalnom i pismenom izračunavanju u svrhu rješavanja niza problema u svakodnevnim situacijama. Naglasak je na procesu a ne rezultatu, na aktivnosti a ne znanju.

Daljnjim razvitkom matematičke kompetencije, ona ovisno o kontekstu uključuje sposobnost i spremnost korištenja matematičkih oblika mišljenja (logičko i prostorno razmišljanje) i prikazivanje (formula, modela, konstrukcija, grafikona/dijagrama) koji imaju univerzalnu primjenu kod objašnjavanja i opisivanja stvarnosti.


Znanstvena kompetencija je sposobnost i spremnost da se upotrijebe sklop znanja i metodologija koji se koriste u znanosti da bi se objasnio svijet prirode.


Tehnološka kompetencija se tumači kao primjena znanja da bi se promijenilo prirodno okruženje u odgovoru na uočene ljudske želje ili potrebe.

Temeljno znanje i razumijevanje brojki i mjera te sposobnost njihovog korištenja u nizu svakodnevnih situacija je temeljna vještina koja uključuje osnovne metode računanja i razumijevanje osnovnih oblika matematičkog prikazivanja poput grafikona, formula i statistike.


  • Temeljito poznavanje matematičkih pojmova i kocepata, uključujući najrelevantnije geometrijske i algebarske teoreme.
  • Poznavanje i razumijevanje vrsta pitanja na koja matematika može ponuditi odgovor.
  • Poznavanje osnovnih načela svijeta prirode, tehnologije i tehnoloških proizvoda i procesa.
  • Razumijevanje odnosa između tehnologije i drugih područja: znanstveni napredak (npr. u medicini), društvu (vrijednosti, moralna pitanja( kulturi npr. multimediji), ili okruženju (zagađenost, održivi razvoj).

Sposobnost primjene osnovnih elemenata matematičke pismenosti poput

  • zbrajanja i oduzimanja;
  • množenja i dijeljenja;
  • izračunavanja postotaka i omjera;
  • mjernih jedinica  i mjera

da bi se pristupilo rješavanju problema iz svakodnevnog života, npr.:

  • vođenje kućnog proračuna (izjednačavanje prihoda i rashoda, planiranje, štednja);
  • kupovanje (uspoređivanje cijena, poznavanje mjernih jedinica i mjera, vrijednost novca);
  • putovanje i slobodno vrijeme dovođenje u vezu udaljenosti i trajanja putovanja; uspoređivanje valuta i cijena).
  • Sposobnost da se slijedi i procjenjuje lanac tuđih argumenata i da se otkriju osnovne ideje u danom nizu argumenata (posebice dokazi), itd.
  • Sposobnost baratanja matematičkim simbolima i formulama, dekodiranjem i tumačenjem matematičkog jezika i razumijevanje njegovog odnosa prema prirodnom jeziku. Sposobnost komuniciranja u  i o matematici.
  • Sposobnost matematičkog  razmišljanja i rezoniranja (ovladavanje matematičkim načinima razmišljanja; apstrahiranje i generaliziranje gdje je to relevantno za pitanje i matematičko modeliranje (tj. analiziranje i stvaranje modela) upotrebom i primjenom postojećih modela na postavljena pitanja.
  • Sposobnost razumijevanja i primjene (dekodiranje, tumačenje i razlikovanje) raznih vrsta prikazivanja matematičkih stvari, fenomena i situacija, odabir i zamjena načina prikazivanja ako i kada je to potrebno.
  • Sklonost kritičkom razmišljanju; sposobnost razlikovanja raznih vrsta matematičkih izjava (razlikovanje tvrdnje od pretpostavke, itd.); razumijevanje matematičkih dokaza i doseg ograničenja određenog koncepta.
  • Sposobnost korištenja pomoćnih sredstava i oruđa (uključujućiT).  
  • Sposobnost korištenja i baratanja tehnološkim alatima i strojevima te znanstvenim podacima i saznanjima da bi se postigao neki cilj ili donio zaključak.
  • Sposobnost prepoznavanja osnovnih karakteristika znanstvenog istraživanja.
  • Sposobnost prenošenja zaključaka i razloga koji su do njih doveli.

Spremnost da se nadvlada «strah od brojki».

Spremnost da se koristi numeričko izračunavanje kako bi se rješavali problemi za vrijeme svakodnevnog rada i obiteljskog života.


  • Poštivanje istine kao temelja matematičkog razmišljanja.
  • Spremnost pronalaženja razloga da bi se potkrijepile nečije tvrdnje.
  • Spremnost prihvaćanja ili odbijanja tuđeg mišljenja na temelju valjanih (ili nevaljanih) razloga ili dokaza.
  • Znatiželja i kritičko pimanje nauke i tehnologije uključujući pitanja sigurnosti i zaštite kao i etička pitanja.
  • Pozitivan ali kritički stav prema upotrebi stvarnih informacija i svijest o potrebi logičnog postupka donošenja zaključaka.
  • Spremnost stjecanja naučnog znanja i interes za nauku i znanstvenu i tehnološku karijeru.
Kompetencija Definicija Znanje Vještine Stavovi

Digitalna kompetencija

Digitalna kompetencija podrazumijeva sigurnu i kritičku upotrebu elektronskih medija na poslu, u slobodnom vremenu i komuniciranju. Ova kompetencija je povezana s logičkim i kritičkim razmišljanjem, visokom razinom vještine upravljanja informacijama i dobro razvijenom vještinom komuniciranja.

Na najnižoj razini, IRT uključuje upotrebu multimedijske tehnologije za pronalaženje, primanje, pohranjivanje, proizvodnju, predstavljanje i razmjenu informacija i komuniciranje i sudjelovanje u Internet mreži.

Temeljno poznavanje prirode, uloge i mogućnosti IRT-a u svakodnevnim situacijama uključuje[19]:

  • Razumijevanje glavnih računarskih aplikacija, uključujući obradu teksta, tablični kalkulator, baze podataka, pohranu i upravljanje podacima;
  • Svijest o mogućnostima koje nudi Internet i komuniciranje putem elektronskih medija (elektronska pošta, video konferencije, ostala mrežna oruđa); i razlika između stvarnog i virtualnog svijeta;
  • Razumijevanje potencijala IRT-a kao potpore za kreativnost i inovacije za osobnu realizaciju, uključivanje u društvo i zapošljavanje;
  • Osnovno razumijevanje pouzdanosti i valjanosti dostupnih informacija (dostupnost/prihvatljivost) i svijest o potrebi poštivanja
  • etičkih načela kod interaktivnog korištenja IRT-a.

Budući da IRT ima mnoštvo primjena u svakodnevnom životu kao što su aktivnosti učenja i slobodne aktivnosti, potrebne vještine uključuju:

Sposobnost pretraživanja, prikupljanja i procesuiranja (stvaranje, organiziranje,razlikovanje važnog od nevažnog, subjektivno od objektivnog, stvarno od virtualnog) elektronskih informacija, podataka i koncepata i njihovo sustavno korištenje;

  • Sposobnost korištenja primjerenih pomoćnih sredstava (prezentacija, grafikona, dijagrama, karata) da bi se pribavile, predstavile i razumjele složenije informacije;
  • Mogućnost pristupa i pretraživanja internet stranica i korištenje internet usluga kao što su debatni forumi i elektronska pošta;
  • Sposobnost korištenja IRT-a kao potpore kritičkom razmišljanju; kreativnost i inovativnost u raznim kontekstima kod kuće, u slobodno vrijeme i na poslu.
  • Sklonost korištenju TID-a u svrhu samostalnog rada i rada u timovima, kritički i misaoni stav pri ocjenjivanju rasloloživih informacija.
  • Pozitivan stav i osjetljivost za sigurnu i odgovornu upotrebu interneta, uključujući pitanja privatnostii kulturnih razlika.
  • Interes za korištenje TID-a da bi se proširili horizonti sudjelovanjem u zajednici i mrežama u kulturne, društvene i profesionalne svrhe.
Kompetencija Definicija Znanje Vještine Stavovi

Učiti kako se uči

'Učiti kako se uči' predstavlja sposobnost i umijeće organiziranja i uređivanja vlastitog učenja bilo pojedinačno ili u grupama. To uključuje umijeće učinkovitog raspolaganja vlastitim vremenom, rješavanje problema, stjecanje, procesuiranje, ocjenjivanje i asimiliranje znanja te primjenu novog znanja i vještina u različitim kontekstima – kod kuće, na poslu, u obrazovanju i izobrazbi. Općenito, učiti kako se uči značajno pridonosi uspješnom upravljanju vlastitom karijerom.

  • Znanje i razumijevanje vlastitih metoda učenja, prednosti i nedostataka vlastitih vještina i kvalifikacija.
  • Saznanje o raspoloživim mogućnostima obrazovanja i izobrazbe te načinu kako različite odluke tijekom obrazovanja i izobrazbe dovode do različitih karijera.
  • Učinkovito upravljanje vlastitim učenjem i karijerom općenito[20]: sposobnost posvećivanja vremena učenju, samostalnosti, disciplini, upornosti i upravljanju informacijama u procesu učenja.
  • Sposobnost koncentriranja kroz dulje i kraće razdoblje.
  • Sposobnost kritičkog razmišljanja o objektu i svrsi učenja.
  • Sposobnost komuniciranja kao dijela procesa učenja korištenjem odgovarajućih sredstava (intonacija, geste, mimika, itd.) radi pružanja potpore usmenom komuniciranju te razumijevanju i proizvodnji raznih multimedijskih poruka (pisanih ili usmenih jezika, zvuka, glazbe, itd.)
  • Vlastiti koncept koji podržava spremnost mijenjanja i daljnjeg razvitka kompetencija i vlastite motivacije i povjerenja u mogućnost uspjeha.
  • Pozitivno prihvaćanje učenja kao cjeloživotnog učenja i aktivnosti koja obogaćuje život te smisao za inicijativu da treba učiti.
  • Prilagodljivost i fleksibilnost.
Kompetencija Definicija Znanje Vještine Stavovi

Međuljudska i građanska kompetencija

Međuljudska kompetencije obuhvaća sve oblike ponašanja kojima treba ovladati da bi pojedinac učinkovito i konstruktivno mogao sudjelovati u društvenom životu i rješavati probleme kada je to potrebno. Međuljudske vještine su nužne za učinkovitu interakciju između dvoje ili više ljudi i primjenjuju se u javnoj i privatnoj domeni.   


Opseg građanskih kompetencija je širi od  međuljudskih zbog njihovog postojanja na društvenoj razini. Mogu biti opisane kao skup kompetencija koje pojedincu omogućavaju sudjelovanje u građanskom životu društva.

  • Razumijevanje kodova ponašanja i općeprihvaćenog  ponašanja koje se promiče u raznim društvima.
  • Svijest o konceptima poput pojedinca, grupe, društva, kulture i povijesnog razvitka tih koncepata.
  • Znanje o tome kako sačuvati svoje te dobro zdravlje, higijenu i prehranu vlastite obitelji.
  • Razumijevanje međukulturne dimenzije europskog i ostalih društava.  
  • Poznavanje građanskih prava i ustava zemlje domaćina, dosege njezine vlade.
  • Razumijevanje uloge i odgovornosti institucija zaduženih za stvaranje politike na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini (uključujući političku i ekonomsku ulogu EU).
  • Poznavanje ključnih osoba u lokalnoj i nacionalnoj vladi; političkih stranaka i njihovih politika.
  • Razumijevanje koncepata kao što je demokracija, status građanina i međunarodnih deklaracija koje ih izražavaju (uključujući Povelju o temeljnim pravima EU i Ugovore).
  • Poznavanje glavnih događaja, trendova i nositelja promjene u nacionalnoj, europskoj i svjetskoj povijesti; sadašnja situacija u Europi i kod njenih susjeda.
  • Znanje o emigraciji, imigraciji i manjinama u Europi i svijetu.

 

  • Sposobnost konstruktivnog komuniciranja u raznim društvenim situacijama (toleriranje stajališta i ponašanja drugih, svijest o individualnoj i kolektivnoj odgovornosti).
  • Sposobnost stvaranja povjerenja i empatije prema drugim pojedincima.
  • Sposobnost otkrivanja  frustracija na konstruktivan način (kontroliranje agresivnosti i nasilja ili obrazaca samouništavanja).
  • Sposobnost uspostavljanja stupnja odvajanja profesionalne i osobne sfere  života i sprečavanje prenošenja profesionalnog sukoba u osobnu domenu.
  • Svijest i razumijevanje nacionalnog kulturnog identiteta u interakciji s kulturnim identitetom Europe i ostatka svijeta; sposobnost da se uoče i shvate različita stajališta koja su posljedica različitosti i koja konstruktivno pridonose vlastitim stajalištima.
  • Sposobnost pregovaranja.

  • Sudjelovanje u aktivnostima zajednice/okruženja i donošenju odluka na nacionalnoj i europskoj razini; glasovanje na izborima.
  • Sposobnost pokazivanja solidarnosti iskazivanjem interesa za rješavanje problema koji pogađaju lokalnu i širu zajednicu.
  • Sposobnost učinkovitog povezivanja s javnim  institucijama.
  • Sposobnost izvlačenja prednosti koje nudi EU.
  • Neophodne vještine u jeziku koji se govori u dotičnoj zemlji.
  • Pokazivanje interesa za druge i njihovo poštivanje.
  • Spremnost da se prevladaju stereotipi i predrasude.
  • Sklonostpostizanju  kompromisa.
  • Integritet.
  • Probojnost.
  • Svijest o pripadnosti nekoj lokalnoj zajednici, zemlji, EU i Europi općenito i (svom dijelu) svijeta.
  • Spremnost sudjelovanja u demokratskom odlučivanju na svim razinama.
  • Sklonost volontiranju i sudjelovanju u građanskim aktivnostima, pružanju potpore različitosti u društvu i društvenoj koheziji.
  • Spremnost na poštivanje vrijednosti i privatnosti drugih sa spremnošću reagiranja na protivdruštveno ponašanje.
  • Prihvaćanje koncepta ljudskih prava i jednakosti kao osnove za solidarnost i odgovornost u modernim demokratskim društvima Europe, prihvaćanje jednakosti muškaraca i žena.
  • Uvažavanje i razumijevanje različitosti vrijednosnih sustava raznih vjerskih ili etničkih skupina.
  • Kritičko prihvaćanje informacija koje objavljuju masovni mediji.
Kompetencija Definicija Znanje Vještine Stavovi

Poduzetništvo

Poduzetništvo ima aktivnu i pasivnu komponentu: ono uključuje sklonost da sami unosimo promjene te sposobnost da prihvaćamo, podržavamo i prilagođavamo inovacije vanjskih čimbenika. Poduzetništvo podrazumijeva prihvaćanje odgovornosti za vlastite postupke bilo pozitivne ili negativne, razvijanje strateške vizije, postavljanje ciljeva i njihovo postizanje te motiviranost za njihov uspjeh. 

Saznanje o raspoloživim mogućnostima kako bi se prepoznale one koje odgovaraju vlastitim osobnim, profesionalnim i/ili poslovnim aktivnostima.

  • Vještine planiranja, organiziranja, analiziranja, komuniciranja, obavljanja, izvještavanja, ocjenjivanja i bilježenja.
  • Vještine stvaranja projekata i njihove provedbe.
  • Sposobnost kooperativnog  rada i fleksibilnosti u sklopu tima.
  • Sposobnost prepoznavanja vlastitih prednosti i slabosti.
  • Sposobnost proaktivnog djelovanja i pozitivno reagiranje na promjene.
  • Sposobnost procjenjivanja i preuzimanja rizika kada je to opravdano.  
  • Sklonost  inicijativi.
  • Pozitivan stav prema promjenama i inovacijama.
  • Spremnost prepoznavanja područja na kojima se može pokazati čitava lepeza poduzetničkih vještina – npr. kod kuće, na poslu i u zajednici.
Kompetencija Definicija Znanje Vještine Stavovi

Kulturno izražavanje

'Kulturno izražavanje' podrazumijeva prihvaćanje važnosti kreativnog izražavanja ideja, iskustava i osjećaja u čitavom nizu medija, uključujući glazbu, tjelesno izražavanje, književnost i plastične umjetnosti.

  • Osnovno znanje o najvažnijim kulturnim radovima, uključujući  kulturu naroda kao važno svjedočenje ljudske povijesti,
  • Svijest o nacionalnoj i europskoj kulturnoj baštini i njihovom mjestu u svijetu;
  • svijest o kulturnoj i jezičnoj različitosti Europe;
  • Svijest o evoluciji narodnog ukusa i važnosti estetskih čimbenika u svakodnevnom životu.
  • Sposobnost umjetničkog samoizražavanja kroz čitav niz medija u skladu s urođenim sposobnostima pojedinca;
  • Sposobnost uvažavanja i uživanja u umjetničkim djelima i izvedbama na osnovi široke definicije kulture;
  • Sposobnost povezivanja vlastitih i tuđih  kreativnih i izražajnih stajališta i manifestacija;
  • Sposobnost prepoznavanja i ostvarivanja ekonomskih mogućnosti u kulturnoj aktivnosti.
  • Otvoren stav prema različitom kulturnom izražavanju;
  • Spremnost njegovanja estetskih svojstava kroz umjetničko samoizražavanje i trajni interes za kulturni život;
  • Snažan smisao za identitet povezan sa smislom za poštivanje različitosti.

Ključna kompetencija je od bitne važnosti za tri aspekta života:

  • osobno ostvarenje i razvitak tijekom čitavog života (kulturni kapital):
    ključne kompetencije moraju pojedincima omogućiti ostvarivanje vlastitih individualnih ciljeva koje im nameću njihovi osobni interesi, aspiracije i želja da nastave učiti tijekom čitavog života;
  • aktivna građanska svijest i uključenost (društveni kapital):
    ključne kompetencije trebaju svakom pojedincu omogućiti da kao aktivni građani sudjeluju u društvu;
  • sposobnost zapošljavanja (ljudski kapital):
    sposobnost svake pojedine osobe da na tržištu rada dobije pristojan posao.

Izvor: Obrazovanje i izobrazba 2010.doc

Pokrovitelji

Poklon
Lijek za sve
nije ljudskih ruku djelo.
Ništa ne košta i dostupan je
svima odmah.  Opširnije »
Akcija
čarobno drvo
Čarobno drvo
Pozivamo vas da sudjelujete u ovoj akciji u kojoj svaki mjesec zajedno jačamo razne vrline, svladavamo pojedine mane i usvajamo korisne vještine.
Opširnije »
Akcija
heroj
Traže se heroji!!!
Molimo vas da prijaviti heroje za proglašenje „Heroja Godine“ u dvije kategorije:
maloljetni i punoljetni.
Opširnije »

E-magazin
Prijavite se na našu mailing-listu primatelja
e-magazina Životne škole kako biste svaki mjesec dobili korisne savjete, članke i poklone

e-magazin
Besplatni e-magazin

E-mail adresa:

 

Home | Uvjeti korištenja | Zaštita podataka | Sitemap | Naslovnica
Copyright © 2009 by Talidari :: Designed by Talidari